Sažetak najvažnijih poruka sa ESC kongresa u Minhenu za pacijente i njihove porodice

Ordinacija dr Mačkić sumira najvažnije novosti ESC 2026: srčana slabost, kardiološka rehabilitacija, zaštita srca i bubrega te nova definicija infarkta.

Na godišnjem kongresu Evropskog udruženja kardiologa (ESC), održanom u Minhenu od 28. do 31. avgusta 2026. godine, predstavljena su tri nova dokumenta kliničkih smjernica i Peta univerzalna definicija infarkta miokarda. Riječ je o preporukama koje će neposredno uticati na svakodnevnu procjenu i liječenje velikog broja pacijenata – od osoba koje još nemaju simptome, ali imaju povećan rizik, do bolesnika nakon infarkta, sa srčanom slabošću ili istovremenom bolešću srca i bubrega.

Zajednička nit svih dokumenata je jasna: ne čekati uznapredovalu bolest, već rizik prepoznati ranije, liječenje započeti pravovremeno i pacijenta uključiti u donošenje odluka.

1. Srčana slabost: jednostavnija klasifikacija i ranije liječenje

Nove ESC smjernice za srčanu slabost uvode pristup kroz stadijume bolesti – od osoba sa faktorima rizika, preko pretkliničkih promjena na srcu, do simptomatske i uznapredovale srčane slabosti. Time prevencija dobija jednaku važnost kao liječenje već razvijene bolesti. Visok krvni pritisak, šećerna bolest, gojaznost, bolest koronarnih arterija, bolest bubrega i poremećaji srčanog ritma više se ne posmatraju samo kao prateća stanja, nego kao mjesta na kojima treba djelovati prije nego što se pojave gušenje, otoci i zamaranje.

Dvije grupe prema ejekcionoj frakciji

Dosadašnja podjela na srčanu slabost sa sniženom, blago sniženom i očuvanom ejekcionom frakcijom pojednostavljena je. Smjernice sada razlikuju srčanu slabost sa ejekcionom frakcijom lijeve komore manjom od 50% i srčanu slabost sa ejekcionom frakcijom od 50% ili većom. Razlog je praktičan: pacijenti u ranijoj „srednjoj“ grupi često imaju slične mehanizme bolesti i korist od terapije kao pacijenti sa sniženom funkcijom srca.

Važno je naglasiti da uredna ejekciona frakcija ne isključuje srčanu slabost. Dijagnoza se postavlja povezivanjem simptoma i znakova sa nalazima ehokardiografije, natriuretskih peptida, elektrokardiograma i drugih testova. Parametri poput dijastolne funkcije, veličine lijeve pretkomore i miokardijalnog strain-a mogu pomoći da se poremećaj prepozna ranije.

Nova terminologija terapije

Umjesto ne uvijek preciznog izraza „terapija prema smjernicama“, uvedene su tri jasnije kategorije: osnovna medikamentozna terapija sa najčvršćim dokazima, dodatna medikamentozna terapija za određene grupe ili simptome te interventna terapija koja uključuje uređaje i zahvate. Ovakva podjela treba da olakša individualizaciju liječenja i njegovo brzo prilagođavanje novim dokazima.

Među istaknutim promjenama su snažnije preporuke za antagoniste mineralokortikoidnih receptora kod hronične srčane slabosti nezavisno od ejekcione frakcije, kao i mogućnost primjene semaglutida ili tirzepatida kod odabranih pacijenata sa očuvanom ejekcionom frakcijom i gojaznošću. Unaprijeđene su i preporuke za pojedine dodatne lijekove, mehaničku potporu cirkulaciji i katetersko liječenje mitralne regurgitacije. Izbor terapije ipak uvijek zavisi od kliničke slike, krvnog pritiska, funkcije bubrega, kalijuma i drugih bolesti.

2. Kardiološka rehabilitacija postaje sastavni dio liječenja

ESC je prvi put objavio zasebne, sveobuhvatne smjernice posvećene kardiološkoj rehabilitaciji. To je važna poruka: oporavak nakon infarkta, operacije ili pogoršanja srčane bolesti ne završava otpustom iz bolnice niti propisivanjem lijekova.

Kvalitetan program rehabilitacije vodi multidisciplinarni tim i obuhvata individualno doziranu fizičku aktivnost, kontrolu faktora rizika, pravilnu upotrebu terapije, nutritivne savjete, prestanak pušenja, psihološku podršku i plan povratka svakodnevnim obavezama. Cilj nije samo bolja kondicija, već manje novih događaja, veća sigurnost, povratak samostalnosti i bolji kvalitet života.

Rehabilitacija se preporučuje nakon infarkta i kod srčane slabosti, a koristi mogu imati i pacijenti sa atrijalnom fibrilacijom, urođenim srčanim manama, nakon zamjene srčanog zaliska te osobe liječene onkološkom terapijom koja može oštetiti srce. Za odabrane pacijente moguće su i kućne, digitalno podržane forme sa udaljenim praćenjem i telekonsultacijama.

3. Srce i bubrezi moraju se procjenjivati zajedno

Prve ESC smjernice posebno posvećene istovremenoj kardiovaskularnoj i hroničnoj bubrežnoj bolesti razvijene su u saradnji sa Evropskim nefrološkim udruženjem. One naglašavaju da bolest srca može ubrzati oštećenje bubrega, a hronična bubrežna bolest značajno povećava rizik od srčane slabosti, infarkta, aritmija, moždanog udara i iznenadne smrti.

Praktični okvir nazvan STAMP on CKD obuhvata skrining, procjenu i razvrstavanje rizika, rano djelovanje na rizik, prilagođavanje kardiološkog liječenja te planiranje zdravstvene zaštite. Najvažnija promjena za svakodnevnu praksu jeste preporuka da se kod pacijenata sa kardiovaskularnom bolešću bubrezi procjenjuju i krvnim i urinarnim testom: procijenjenom glomerularnom filtracijom (eGFR) i odnosom albumina i kreatinina u urinu (UACR). Sam kreatinin nije uvijek dovoljan.

Smjernice podržavaju ranu primjenu dokazanih terapija koje istovremeno štite srce i bubrege, među kojima su inhibitori renin-angiotenzinskog sistema, SGLT2 inhibitori i terapija zasnovana na statinima, kada za njih postoje indikacije i kada su bezbjedni za konkretnog pacijenta. Takođe se naglašavaju prilagođavanje doza funkciji bubrega, praćenje elektrolita i saradnja kardiologa, nefrologa i porodičnog ljekara.

4. Nova definicija infarkta: važan je uzrok, a ne samo broj

Peta univerzalna definicija infarkta miokarda, zajednički dokument ESC-a, ACC-a, AHA i Svjetske federacije za srce, zamjenjuje raniju numeričku podjelu sa tri klinički razumljivije kategorije: primarni, sekundarni i proceduralno povezani infarkt miokarda.

Primarni infarkt nastaje zbog akutnog problema u koronarnoj arteriji – najčešće pucanja aterosklerotskog plaka, ali i spontane disekcije koronarne arterije, spazma ili tromba. Sekundarni infarkt nastaje kada potrebe srčanog mišića za kiseonikom premaše njegovu dopremu zbog drugog ozbiljnog stanja, kao što su izrazito ubrzan ritam, veoma visok ili nizak pritisak, anemija ili teška hipoksemija. Proceduralno povezani infarkt javlja se u vremenskoj vezi sa kardiološkim zahvatom ili operacijom.

Povišen troponin sam po sebi znači oštećenje srčanog mišića, ali nije automatski dokaz infarkta. Za dijagnozu infarkta potreban je odgovarajući porast ili pad troponina uz kliničke dokaze ishemije, kao što su tipični simptomi, promjene na EKG-u ili odgovarajući nalaz snimanja. Nova definicija uključuje polno specifične pragove troponina i podstiče korišćenje slikovnih metoda kako bi se razjasnio uzrok oštećenja.

Šta povezuje sve nove smjernice?

Iako obrađuju različite teme, novi dokumenti šalju nekoliko zajedničkih poruka:

prevencija i rano otkrivanje bolesti moraju početi prije razvoja teških simptoma;

terapija se prilagođava fenotipu pacijenta, komorbiditetima i stvarnom mehanizmu bolesti;

srce, bubrezi, metabolizam, fizička sposobnost i mentalno zdravlje posmatraju se kao povezana cjelina;

rehabilitacija, edukacija i samokontrola imaju ravnopravno mjesto uz lijekove i procedure;

odluke se donose zajedno sa pacijentom, uz redovno praćenje koristi i bezbjednosti terapije.

Kada ne treba čekati redovnu kontrolu?

Hitnu medicinsku procjenu zahtijevaju nov ili jak bol i pritisak u grudima, iznenadno gušenje, hladan znoj, mučnina, gubitak svijesti, novonastala slabost jedne strane tijela ili naglo pogoršanje opšteg stanja. Kod poznate srčane slabosti treba se ranije javiti i zbog brzog porasta tjelesne mase, pojačanih otoka, gušenja u mirovanju ili potrebe za spavanjem na više jastuka.

Poruka Ordinacije dr Mačkić

Nove ESC smjernice ne mijenjaju samo nazive i tabele – one mijenjaju trenutak u kojem reagujemo. Najveću korist donose kada se individualni rizik prepozna rano, kada se dijagnoza potvrdi odgovarajućim testovima i kada se liječenje prati kroz vrijeme. Kardiološki pregled, EKG, savremena ehokardiografija, procjena bubrežne funkcije i albuminurije te ciljano laboratorijsko praćenje omogućavaju da se preporuke primijene na konkretnu osobu, a ne samo na dijagnozu.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled niti individualni plan liječenja. Terapiju ne treba uvoditi, mijenjati ili prekidati bez konsultacije sa ljekarom.

Zvanični izvori

ESC: 2026 ESC Guidelines for the management of heart failure – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/heart-failure/

ESC: 2026 ESC Guidelines on Cardiac Rehabilitation – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/cardiac-rehabilitation/

ESC: 2026 ESC Guidelines for cardiovascular disease and chronic kidney disease – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/cvd-chronic-kidney-disease/

ESC: Fifth Universal Definition of Myocardial Infarction (2026) – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/fifth-universal-definition-myocardial-infarction/

Gojaznost je hronično, kompleksno i često progresivno stanje koje nastaje kao posljedica povećanog nakupljanja masnog tkiva, naročito visceralne masti. Danas se sve više posmatra kao hronična bolest, a ne samo kao pitanje izgleda, samodiscipline ili životnog stila. Evropska asocijacija za proučavanje gojaznosti naglašava da se gojaznost treba procjenjivati kroz ukupni zdravstveni rizik, prisustvo komplikacija i raspored masnog tkiva, a ne samo kroz broj kilograma.

Najčešće se koristi indeks tjelesne mase – BMI, koji se računa kao tjelesna masa u kilogramima podijeljena kvadratom visine u metrima. Prekomjerna tjelesna masa se definiše kao BMI 25–29,9 kg/m², dok se gojaznost definiše kao BMI ≥30 kg/m². Ipak, BMI nije savršen pokazatelj jer ne razlikuje masno tkivo od mišićne mase i ne pokazuje raspored masti. Zato su važni i obim struka, odnos struk/visina, laboratorijski nalazi, krvni pritisak, šećer, masnoće u krvi i ukupni kardiometabolički rizik.

Zašto je gojaznost opasna?

Gojaznost značajno povećava rizik za razvoj brojnih bolesti. Povezana je sa arterijskom hipertenzijom, šećernom bolešću tipa 2, poremećajem masnoća u krvi, masnom jetrom, opstruktivnom sleep apnejom, osteoartritisom, bolestima žučne kese, infertilitetom i određenim vrstama malignih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe povezanost gojaznosti sa kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom tipa 2, bolestima zglobova i nekim karcinomima.

Sa kardiološkog aspekta, gojaznost je jedan od najvažnijih faktora rizika. Ona povećava vjerovatnoću nastanka povišenog krvnog pritiska, koronarne bolesti, srčane slabosti, atrijalne fibrilacije i iznenadnog pogoršanja već postojećih srčanih bolesti. ESC klinički konsenzus o gojaznosti i kardiovaskularnim bolestima naglašava da je gojaznost značajan i potencijalno promjenjiv faktor kardiovaskularnog rizika.

Važno je znati da i umjeren gubitak tjelesne mase može donijeti značajnu korist. Smanjenje tjelesne mase za 5–10% može poboljšati krvni pritisak, glikemiju, lipidni status, opterećenje zglobova, kvalitet sna i ukupni osjećaj energije. Cilj liječenja nije samo “manji broj na vagi”, nego smanjenje rizika i poboljšanje zdravlja.

Kako pristupiti liječenju gojaznosti?

Liječenje gojaznosti treba biti individualno, stručno vođeno i dugoročno. Kratkoročne dijete često daju privremene rezultate, ali bez promjene navika, praćenja i podrške često dolazi do ponovnog dobijanja kilograma. Savremeni pristup uključuje nekoliko nivoa terapije.

1. Promjena životnih navika

Osnova terapije je pravilna ishrana, povećanje fizičke aktivnosti, kvalitetan san i rad na ponašajnim obrascima. Ne postoji jedna idealna dijeta za sve pacijente. Najvažnije je da plan ishrane bude održiv, nutritivno kvalitetan i prilagođen pacijentu.

U praksi se najčešće preporučuje:

• umjeren kalorijski deficit,
• više povrća, mahunarki, integralnih žitarica i proteina,
• smanjenje unosa šećera, zaslađenih pića, alkohola i visokoprerađene hrane,
• redovna fizička aktivnost,
• vježbe snage radi očuvanja mišićne mase,
• dovoljno sna i kontrola stresa.

Kod pacijenata sa srčanim bolestima fizička aktivnost treba biti prilagođena stanju srca, krvnom pritisku, simptomima i terapiji.

2. Medicinska procjena prije terapije

Prije započinjanja liječenja važno je procijeniti da li postoje komplikacije gojaznosti. To najčešće uključuje mjerenje krvnog pritiska, EKG, laboratorijske nalaze, glukozu/HbA1c, lipidni status, jetrene enzime, funkciju bubrega, TSH, procjenu rizika za sleep apneju, kao i kardiološku obradu kod pacijenata sa simptomima ili poznatim srčanim bolestima.

Kod nekih pacijenata gojaznost može biti povezana sa lijekovima, endokrinološkim poremećajima, smanjenom fizičkom aktivnošću zbog drugih bolesti, poremećajem sna ili psihološkim faktorima. Zato je važno da se pacijent ne posmatra samo kroz težinu, nego kroz cijeli zdravstveni kontekst.

3. Lijekovi za liječenje gojaznosti

Danas postoje lijekovi koji mogu pomoći u liječenju gojaznosti, ali oni nisu zamjena za promjenu životnih navika. Koriste se kao dodatak pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i medicinskom praćenju. Prema savremenim preporukama, farmakološka terapija se najčešće razmatra kod osoba sa BMI ≥30 kg/m² ili kod osoba sa BMI ≥27 kg/m² uz prisustvo komplikacija kao što su hipertenzija, dijabetes, dislipidemija, sleep apneja ili kardiovaskularna bolest.

Među dostupnim opcijama u Evropi nalaze se:

Orlistat – lijek koji smanjuje apsorpciju masti u crijevima. Može biti koristan kod dijela pacijenata, ali često izaziva gastrointestinalne tegobe.

Naltrekson/bupropion – kombinacija koja djeluje na apetit i nagradne centre u mozgu. Koristi se uz dijetu i fizičku aktivnost kod odraslih sa gojaznošću ili prekomjernom težinom uz komplikacije. Nije pogodan za sve pacijente i zahtijeva pažljivu procjenu, posebno kod povišenog pritiska, neuroloških i psihijatrijskih stanja.

Liraglutid – GLP-1 receptor agonist koji se daje jednom dnevno. Djeluje tako što smanjuje apetit, produžava osjećaj sitosti i pomaže kontroli tjelesne mase. Prema EMA indikaciji, koristi se uz redukovanu kalorijsku ishranu i povećanu fizičku aktivnost kod odraslih sa BMI ≥30 kg/m² ili BMI ≥27 kg/m² uz komplikacije.

Semaglutid – GLP-1 receptor agonist koji se daje jednom sedmično. Spada među najefikasnije farmakološke opcije za liječenje gojaznosti. Indikovan je kao dodatak ishrani i fizičkoj aktivnosti kod osoba sa gojaznošću ili prekomjernom težinom uz komorbiditete. U SELECT studiji semaglutid je pokazao i smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja kod osoba sa prekomjernom težinom ili gojaznošću i već postojećom kardiovaskularnom bolešću, bez dijabetesa.

Tirzepatid – lijek koji djeluje preko GIP i GLP-1 receptora i daje se jednom sedmično. U studijama je pokazao značajan efekat na redukciju tjelesne mase kod osoba sa gojaznošću ili prekomjernom težinom uz komorbiditete. Prema EMA podacima, u kombinaciji sa dijetom i fizičkom aktivnošću dovodio je do prosječnog smanjenja tjelesne mase od najmanje 15%, zavisno od doze, u poređenju sa oko 3% kod placeba.

Ovi lijekovi mogu imati neželjene efekte, najčešće mučninu, povraćanje, zatvor, proliv, nadimanje i smanjen apetit. Potrebno je pratiti i moguće probleme sa žučnom kesom, pankreasom, dehidracijom, gubitkom mišićne mase i interakcijama sa drugim lijekovima. Terapija se ne smije započinjati samostalno, posebno ne preparatima kupljenim preko neprovjerenih internet izvora.

4. Endoskopske i hirurške metode

Kod pacijenata sa težim stepenom gojaznosti ili izraženim komplikacijama, može se razmatrati metabolička/bariatrijska hirurgija. Najčešće procedure su sleeve gastrektomija i gastrični bypass. Prema savremenim ASMBS/IFSO smjernicama, metabolička i bariatrijska hirurgija se preporučuje kod osoba sa BMI >35 kg/m², bez obzira na prisustvo ili težinu komorbiditeta, a može se razmatrati i kod osoba sa BMI 30–34,9 kg/m² kada postoji metabolička bolest.

Hirurgija nije “lakši put”, nego ozbiljna terapijska opcija koja zahtijeva pažljivu procjenu, pripremu i dugoročno praćenje. Nakon operacije potrebno je redovno kontrolisati nutritivni status, vitamine, minerale, tjelesnu kompoziciju i pridružene bolesti.

Zaključak

Gojaznost je ozbiljno medicinsko stanje koje povećava rizik za bolesti srca, dijabetes, moždani udar, sleep apneju, bolesti zglobova i određene maligne bolesti. Dobra vijest je da se gojaznost može liječiti. Danas imamo više terapijskih mogućnosti nego ranije: strukturisanu promjenu životnih navika, savremene lijekove, endoskopske i hirurške metode.

Najbolji rezultati se postižu kada se liječenje vodi individualno, uz medicinsku procjenu, realne ciljeve i dugoročno praćenje. Cilj nije samo gubitak kilograma, nego smanjenje zdravstvenog rizika, bolja funkcionalnost, bolji kvalitet života i zaštita srca.

Ordinacija Dr Mačkić pruža individualan pristup procjeni kardiometaboličkog rizika, sa posebnim fokusom na prevenciju, kardiološku obradu i savremeno vođenje pacijenata sa gojaznošću i pridruženim faktorima rizika. Takođe u Ordinaciji Dr Mačkić je dostupna i konsultacija nutricionoste Dr Almira Azabagića.

Reference

1. Busetto, L., Dicker, D., Frühbeck, G. et al. (2024) ‘A new framework for the diagnosis, staging and management of obesity in adults’, Nature Medicine, 30, pp. 2395–2399. doi: 10.1038/s41591-024-03095-3. 
2. Eisenberg, D., Shikora, S.A., Aarts, E. et al. (2022) ‘2022 American Society for Metabolic and Bariatric Surgery and International Federation for the Surgery of Obesity and Metabolic Disorders: Indications for metabolic and bariatric surgery’, Surgery for Obesity and Related Diseases, 18(12), pp. 1345–1356. doi: 10.1016/j.soard.2022.08.013. 
3. European Medicines Agency (n.d.) Mounjaro: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026. 
4. European Medicines Agency (n.d.) Mysimba: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026. 
5. European Medicines Agency (n.d.) Saxenda: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026. 
6. European Medicines Agency (n.d.) Wegovy: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026. 
7. European Medicines Agency (n.d.) Xenical: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026. 
8. Koskinas, K.C., Van Craenenbroeck, E.M., Antoniades, C. et al. (2024) ‘Obesity and cardiovascular disease: an ESC clinical consensus statement’, European Heart Journal, 45(38), pp. 4063–4098. doi: 10.1093/eurheartj/ehae508. 
9. Lincoff, A.M. et al. (2023) ‘Semaglutide and cardiovascular outcomes in obesity without diabetes’, The New England Journal of Medicine, 389(24), pp. 2221–2232. doi: 10.1056/NEJMoa2307563. 
10. National Institute for Health and Care Excellence (2026) Overweight and obesity management. NICE guideline NG246. London: NICE. Available at: NICE website. Accessed: 9 July 2026. 
11. World Health Organization (2025) Obesity and overweight. Geneva: World Health Organization. Available at: WHO website. Accessed: 9 July 2026.

Povodom održavanja Echocardiography Masterclass with Prof. Thomas Binder u Sarajevu, dr Milan Gluhović, specijalista interne medicine – subspecijalista kardiologije, FESC, FHFA, i prof. dr Thomas Binder, jedan od vodećih evropskih stručnjaka iz oblasti ehokardiografije, gostovali su u emisiji „Jutro za sve“ na BHTV-u.

Tokom razgovora istaknuto je koliko se moderna kardiologija ubrzano mijenja zahvaljujući razvoju novih tehnologija, napredne ultrazvučne dijagnostike, vještačke inteligencije i personalizovanog pristupa svakom pacijentu.

Ultrazvuk srca – mnogo više od slike

Dr Gluhović je naglasio da savremena ehokardiografija danas predstavlja mnogo više od klasičnog ultrazvučnog pregleda srca.

Zahvaljujući novim metodama kao što su strain analiza (procjena deformacije srčanog mišića), 3D ehokardiografija i AI alati, moguće je detaljnije procijeniti funkciju srca, ranije prepoznati promjene i donijeti preciznije terapijske odluke.

„Cilj moderne dijagnostike nije samo vidjeti kako srce izgleda, već razumjeti kako srce funkcioniše“, jedna je od ključnih poruka savremene kardiologije.

Znanje i edukacija kao temelj bolje medicine

Prof. Thomas Binder, međunarodno priznati ekspert i osnivač edukativne platforme 123sonography, tokom gostovanja govorio je o značaju kontinuirane edukacije ljekara i pravilnog korištenja savremenih tehnologija.

Najnapredniji ultrazvučni aparati i vještačka inteligencija mogu pomoći ljekarima, ali kvalitet pregleda i dalje zavisi od znanja, iskustva i sposobnosti pravilnog tumačenja nalaza.

Upravo zbog toga je organizovan Echocardiography Masterclass Sarajevo 2026, edukativni događaj koji je okupio ljekare iz Bosne i Hercegovine sa ciljem unapređenja praktičnih vještina u ehokardiografiji.

Sarajevo kao mjesto razvoja moderne kardiovaskularne edukacije

Masterclass je donio drugačiji pristup edukaciji — kombinaciju stručnih predavanja, realnih kliničkih slučajeva i praktičnog rada na najmodernijim ultrazvučnim platformama.

Poseban fokus bio je na bolestima koje predstavljaju najveći izazov savremene medicine:

• srčana slabost
• bolesti srčanih zalistaka
• kardiomiopatije
• rano otkrivanje oštećenja srčanog mišića
• primjena vještačke inteligencije u medicini

Internistička ordinacija Dr Mačkić – evropski standardi kardiološke dijagnostike

Gostovanje na BHTV-u i organizacija ovog edukativnog događaja predstavljaju nastavak misije Internističke ordinacije Dr Mačkić:

da pacijentima u Bosni i Hercegovini omogući pristup savremenoj kardiološkoj dijagnostici zasnovanoj na evropskim smjernicama, najnovijoj tehnologiji i kontinuiranom stručnom usavršavanju.

Savremena medicina počinje znanjem, a najbolji rezultati nastaju kada se povežu iskustvo ljekara, tehnologija i briga za pacijenta.

„Ehokardiografija Sarajevo | Echocardiography Masterclass sa Prof. Thomas Binderom“

Sarajevo, 06. juni 2026.

U Sarajevu je uspješno održan Echocardiography Masterclass with Prof. Thomas Binder, jedinstven edukativni događaj posvećen savremenoj ehokardiografiji, naprednom kardiovaskularnom imidžingu i praktičnoj primjeni najnovijih tehnologija u svakodnevnom radu kardiologa.

Događaj je okupio ljekare zainteresovane za unapređenje znanja iz oblasti ultrazvučne dijagnostike srca, uz poseban fokus na praktični pristup, analizu realnih kliničkih slučajeva i primjenu savremenih metoda koje mijenjaju način procjene kardiovaskularnih bolesnika.

Posebna čast bila je ugostiti Prof. Thomasa Bindera, jednog od vodećih evropskih eksperata iz oblasti ehokardiografije, međunarodno priznatog edukatora i osnivača edukativne platforme 123sonography, koja je pomogla hiljadama ljekara širom svijeta u učenju ultrazvuka srca.

Od teorije do stvarne kliničke prakse

Za razliku od tradicionalnih edukativnih formata, Masterclass je bio osmišljen sa jasnim ciljem:

manje pasivnog slušanja – više praktičnog učenja.

Kroz interaktivna predavanja, diskusije i hands-on rad sa pacijentima obrađene su ključne oblasti moderne ehokardiografije:

• procjena srčane slabosti pomoću savremenih ehokardiografskih parametara
• bolesti srčanih zalistaka
• kardiomiopatije
• 3D ehokardiografija
• deformacija miokarda (strain imaging)
• primjena vještačke inteligencije u ultrazvučnoj dijagnostici
• povezivanje ultrazvučnog nalaza sa donošenjem kliničkih odluka

Učesnici su imali priliku raditi na najnovijim ultrazvučnim platformama, uključujući tehnologije koje koriste automatizaciju, 3D prikaz i AI podršku u analizi srčanih struktura.

Edukacija koja prati evropske standarde

Savremena ehokardiografija danas nije samo mjerenje dimenzija i procjena ejekcione frakcije srca. Ona predstavlja kompleksan dijagnostički alat koji omogućava razumijevanje funkcije srca, ranije otkrivanje bolesti i preciznije donošenje terapijskih odluka.

Upravo zato kontinuirana edukacija i standardizacija pregleda predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka boljoj zdravstvenoj zaštiti.

Organizacijom ovog Masterclass-a napravljen je značajan iskorak u razvoju napredne ehokardiografske edukacije u Bosni i Hercegovini.

Internistička ordinacija Dr Mačkić – ulaganje u znanje i moderne tehnologije

Internistička ordinacija Dr Mačkić nastavlja svoju misiju razvoja moderne kardiološke dijagnostike zasnovane na:

• vrhunskoj ekspertizi
• kontinuiranoj edukaciji
• savremenim ultrazvučnim tehnologijama
• evropskim smjernicama i standardima

Naš cilj je da pacijentima omogućimo dijagnostiku koja ne odgovara samo na pitanje „kako srce izgleda“, nego prije svega:

kako srce funkcioniše i kako možemo spriječiti razvoj bolesti.

Zahvaljujemo se Prof. Thomasu Binderu, svim predavačima, učesnicima i partnerima koji su pomogli da Sarajevo bude mjesto razmjene znanja i razvoja moderne ehokardiografije.

Edukacija, inovacija i saradnja ostaju najbolji put ka boljoj medicini.

#EchocardiographyMasterclass #ThomasBinder #Echocardiography #CardiovascularImaging #HeartFailure #ValvularHeartDisease #StrainImaging #3DEchocardiography #ArtificialIntelligence #POCUS #FOCUS #UltrasoundEducation #MedicalEducation
#ContinuousMedicalEducation #Cardiology #123sonography #SiemensHealthineers #ACUSONOrigin #InnovationInMedicine #FutureOfCardiology #Sarajevo #BosniaAndHerzegovina #DrMackic #MilanGluhovic

Pravilno mjerenje krvnog pritiska jedan je od najvažnijih koraka u prevenciji, otkrivanju i praćenju arterijske hipertenzije. Nepravilno izmjeren pritisak može dovesti do pogrešne procjene zdravstvenog stanja, nepotrebne zabrinutosti ili neadekvatne terapije.

U Ordinaciji Dr Mačkić pacijentima često savjetujemo da krvni pritisak ne procjenjuju na osnovu jednog mjerenja, već na osnovu pravilno urađenih i zabilježenih vrijednosti tokom više dana.

Zašto je važno pravilno mjerenje krvnog pritiska?

Krvni pritisak se prirodno mijenja tokom dana. Može porasti zbog stresa, fizičke aktivnosti, kafe, pušenja, bola, nespavanja ili nepravilnog položaja tijela tokom mjerenja.

Upravo zbog toga jedno pojedinačno mjerenje često nije dovoljno za postavljanje dijagnoze hipertenzije. Kućno mjerenje krvnog pritiska pomaže ljekaru da dobije realniju sliku o vašem kardiovaskularnom riziku i efikasnosti terapije.

Koji aparat koristiti za mjerenje pritiska?

Za kućno mjerenje krvnog pritiska preporučuje se automatski digitalni aparat sa manžetnom koja se postavlja na nadlakticu.

Aparati za ručni zglob mogu biti manje pouzdani ako se ne koriste pravilno, posebno ako ruka nije u visini srca. Veoma je važno da manžetna bude odgovarajuće veličine, jer premala manžetna može pokazati lažno povišene vrijednosti, dok prevelika ili labavo postavljena manžetna može dati netačne rezultate.

Priprema prije mjerenja krvnog pritiska

• Ne piti kafu, energetska pića ili alkohol najmanje 30 minuta prije mjerenja.
• Ne pušiti najmanje 30 minuta prije mjerenja.
• Ne vježbati neposredno prije mjerenja.
• Isprazniti mokraćnu bešiku prije mjerenja.
• Sjediti mirno najmanje 5 minuta prije mjerenja.
• Ne razgovarati tokom mjerenja.

Pravilan položaj tijela tokom mjerenja

• Sjedite uspravno, sa naslonjenim leđima.
• Stopala trebaju biti ravno na podu.
• Noge ne smiju biti prekrštene.
• Ruka treba biti opuštena i oslonjena na sto.
• Manžetna treba biti postavljena na golu nadlakticu, ne preko odjeće.
• Manžetna treba biti u visini srca.

Kako pravilno izmjeriti krvni pritisak?

Nakon što ste pravilno sjeli i odmorili se nekoliko minuta, postavite manžetnu na nadlakticu prema uputstvu proizvođača. Tokom mjerenja ostanite mirni, ne govorite i ne pomjerajte ruku.

Preporučuje se napraviti dva mjerenja u razmaku od 1 do 2 minute i zabilježiti obje vrijednosti. Ako su vrijednosti značajno različite, može se uraditi i treće mjerenje, a zatim se računa prosjek.

Kada mjeriti krvni pritisak?

Najčešće se preporučuje mjerenje krvnog pritiska ujutro i uveče, tokom nekoliko uzastopnih dana.

• Ujutro: prije doručka i prije uzimanja terapije, ako ljekar nije drugačije savjetovao.
• Uveče: prije spavanja ili u približno isto vrijeme svaki dan.

Važno je da mjerenja budu urađena u sličnim uslovima, jer samo tako ljekar može pravilno protumačiti vrijednosti.

Kako voditi dnevnik krvnog pritiska?

Vrijednosti krvnog pritiska treba zapisivati u dnevnik ili aplikaciju. Svaki zapis treba da sadrži:

• datum i vrijeme mjerenja
• sistolni pritisak (gornji broj)
• dijastolni pritisak (donji broj)
• puls
• napomenu o simptomima, terapiji ili stresu ako postoji

Ovakav dnevnik je veoma koristan na kardiološkom pregledu jer omogućava precizniju procjenu kontrole krvnog pritiska.

Koje su normalne vrijednosti krvnog pritiska?

Optimalan krvni pritisak je najčešće oko 120/80 mmHg. Vrijednosti koje su ponavljano povišene zahtijevaju ljekarsku procjenu.

Ne treba donositi zaključak na osnovu jednog povišenog mjerenja, posebno ako ste bili uznemireni, fizički aktivni ili ste neposredno prije toga pili kafu. Međutim, ako se povišene vrijednosti ponavljaju, potrebno je javiti se ljekaru.

Kada se hitno javiti ljekaru?

Ako je krvni pritisak izrazito povišen, posebno iznad 180/120 mmHg, potrebno je ponoviti mjerenje nakon nekoliko minuta mirovanja.

Hitno se javite ljekaru ili službi hitne pomoći ako uz visok pritisak imate:

• bol u grudima
• otežano disanje
• slabost jedne strane tijela
• poremećaj govora
• naglo zamućenje vida
• jaku glavobolju
• konfuziju ili gubitak svijesti

Najčešće greške pri mjerenju krvnog pritiska

• mjerenje odmah nakon fizičke aktivnosti
• mjerenje poslije kafe ili cigarete
• razgovor tokom mjerenja
• prekrštene noge
• ruka nije u visini srca
• manžetna postavljena preko odjeće
• korištenje neodgovarajuće veličine manžetne
• prečesto mjerenje koje izaziva dodatnu anksioznost

Zaključak

Pravilno mjerenje krvnog pritiska kod kuće pomaže u ranom otkrivanju hipertenzije, boljoj kontroli terapije i smanjenju rizika od srčanog i moždanog udara. Najvažnije je koristiti pouzdan aparat, pravilnu tehniku i voditi uredan dnevnik mjerenja.

Ukoliko imate povišen krvni pritisak, oscilacije pritiska, lupanje srca, glavobolje ili već koristite terapiju za hipertenziju, u Ordinaciji Dr Mačkić možete uraditi kardiološki pregled, EKG, ultrazvuk srca i dodatnu procjenu kardiovaskularnog rizika.

Reference

• 2024 ESC Guidelines for the management of elevated blood pressure and hypertension
• American Heart Association: Home Blood Pressure Monitoring
• CDC: Measuring Your Blood Pressure

Reference

• McDonagh TA, Metra M, Adamo M, et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. European Heart Journal. 2021;42:3599–3726.
• Williams B, Mancia G, Spiering W, et al. 2024 ESC Guidelines for the management of elevated blood pressure and hypertension. European Heart Journal. 2024.
• Parati G, Stergiou GS, Bilo G, et al. Home blood pressure monitoring: methodology, clinical relevance and practical application. A statement of the European Society of Hypertension (ESH). Journal of Hypertension. 2010;28:1509–1527.
• Stergiou GS, Palatini P, Asmar R, et al. Blood pressure monitoring: theory and practice. European Society of Hypertension Working Group on Blood Pressure Monitoring. European Heart Journal. 2018.
• Whelton PK, Carey RM, Aronow WS, et al. 2017 ACC/AHA Guideline for the Prevention, Detection, Evaluation and Management of High Blood Pressure in Adults. Hypertension. 2018;71:e13–e115.
• American Heart Association (AHA). Home Blood Pressure Monitoring Recommendations. Available at: https://www.heart.org
• Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Measuring Your Blood Pressure Correctly. Available at: https://www.cdc.gov

U subotu, 09.05.2026. godine, u Grudama je održana stručna radionica iz oblasti POCUS ultrazvuka (Point-of-Care Ultrasound), u organizaciji Doma zdravlja Grude, uz podršku kompanije Bromabel, generalnog zastupnika za Siemens Healthineers u Bosni i Hercegovini.

Voditelj radionice bio je Mr dr Milan Gluhović, specijalista interne medicine i kardiolog, koji je kroz praktičan i interaktivan pristup učesnicima približio osnovne principe primjene ultrazvuka na mjestu zbrinjavanja pacijenta.

POCUS ultrazvuk – važan alat u savremenoj medicini

POCUS ultrazvuk predstavlja sve važniji dio svakodnevne kliničke prakse, posebno u ambulantama porodične medicine, hitnim službama i domovima zdravlja. Njegova osnovna prednost je mogućnost brze orijentacione procjene stanja pacijenta neposredno uz bolesnički krevet ili u ambulanti.

Tokom radionice poseban fokus bio je na praktičnoj primjeni ultrazvuka u procjeni najčešćih kliničkih stanja, uključujući dispneju, bol u grudima, sumnju na srčanu slabost, pleuralni izljev, slobodnu tečnost u abdomenu i osnovnu procjenu rada srca.

Edukacija ljekara iz više kantona

Polaznici radionice bili su ljekari domova zdravlja iz Zapadnohercegovačkog kantona i Hercegovačko-neretvanskog kantona, što ovoj edukaciji daje dodatni regionalni značaj.

Radionica je bila usmjerena na ljekare koji se svakodnevno susreću sa pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje brza i pravilna klinička procjena često ima ključnu ulogu u daljem zbrinjavanju pacijenta.

Praktičan rad i savremena ultrazvučna tehnologija

Zahvaljujući podršci kompanije Bromabel, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa savremenom Siemens ultrazvučnom tehnologijom i praktičnom primjenom POCUS pregleda u realnim kliničkim scenarijima.

Radionica je bila koncipirana kao praktična edukacija, sa naglaskom na rad u manjim grupama, demonstraciju ultrazvučnih pregleda i aktivno učešće polaznika.

Fokus radionice: srce, pluća i hitna klinička procjena

U okviru radionice obrađene su ključne POCUS oblasti važne za svakodnevni rad ljekara:

• FOCUS srca – osnovna procjena funkcije srca, perikardnog izljeva i desne komore
• LUS ultrazvuk pluća – A-linije, B-linije, pleuralni izljev i procjena dispneje
• FAST protokol – osnovna orijentaciona procjena slobodne tečnosti u hitnim stanjima
• POCUS u ambulanti – kada ultrazvuk može pomoći u donošenju brže kliničke odluke

Značaj POCUS edukacije za domove zdravlja

POCUS edukacija ima poseban značaj za ljekare porodične medicine i hitnih službi jer omogućava bržu trijažu, bolju procjenu urgentnosti stanja i kvalitetnije donošenje odluka o daljem upućivanju pacijenata.

Uvođenje ovakvih edukacija u domove zdravlja predstavlja važan korak ka modernizaciji primarne zdravstvene zaštite i jačanju praktičnih dijagnostičkih vještina ljekara.

Dom zdravlja Grude kao primjer dobre edukativne prakse

Organizacijom ove radionice, Dom zdravlja Grude pokazao je jasnu opredijeljenost za kontinuiranu medicinsku edukaciju, uvođenje savremenih dijagnostičkih metoda i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata.

Radionica POCUS ultrazvuka u Grudama predstavlja primjer uspješne saradnje zdravstvene ustanove, stručnog edukatora i kompanije koja podržava razvoj savremene medicinske tehnologije u Bosni i Hercegovini.

Kontinuirana edukacija kao temelj bolje zdravstvene zaštite

Radionica održana 09.05.2026. godine u Grudama potvrdila je veliko interesovanje ljekara za praktične edukacije koje se mogu odmah primijeniti u svakodnevnom radu.

Kroz ovakav vid edukacije, ljekari dobijaju dodatne vještine koje mogu značajno unaprijediti dijagnostiku, sigurnost pacijenata i efikasnost zdravstvenog sistema.

Internistička ordinacija Dr Mačkić u Sarajevu, na čelu sa dr Milanom Gluhovićem, aktivno je učestvovala u nacionalnoj kampanji obilježavanja Sedmice skretanja pažnje na srčanu slabost. Ova značajna javnozdravstvena akcija organizovana je širom Bosne i Hercegovine sa ciljem ranog prepoznavanja simptoma i pravovremene dijagnostike srčane slabosti.

Kampanju je predvodilo Udruženje kardiologa u Bosni i Hercegovini, uz medijsku podršku BHTV, čime je omogućeno da poruka o važnosti ranog otkrivanja srčane slabosti dođe do velikog broja građana.

Skrining pacijenata u ordinaciji – prvi korak ka ranom otkrivanju bolesti

Tokom trajanja kampanje, u Internističkoj ordinaciji Dr Mačkić proveden je organizovani skrining pacijenata sa ciljem identifikacije osoba sa simptomima koji mogu ukazivati na srčanu slabost.

Pacijenti su imali priliku da kroz strukturirani pristup procjene simptoma i rizika dobiju preporuku za dodatnu dijagnostiku. Ovakav pristup omogućava rano prepoznavanje bolesti, često prije nego što simptomi postanu izraženi.

NT-proBNP testiranje – brza i pouzdana procjena srčane funkcije

U sklopu skrininga vršeno je i testiranje na NT-proBNP, biomarker koji igra ključnu ulogu u dijagnostici srčane slabosti. Povišene vrijednosti ovog parametra ukazuju na opterećenje srčanog mišića i potrebu za dodatnom kardiološkom obradom.

Jedna od velikih prednosti Internističke ordinacije Dr Mačkić je dostupnost brzog NT-proBNP testiranja, pri čemu je rezultat analize gotov za svega 15 do 20 minuta. Ovo omogućava brzu procjenu stanja pacijenta i donošenje odluka već tokom istog pregleda.

Ultrazvuk srca – ključna dijagnostička metoda

Pacijenti kod kojih postoji sumnja na srčanu slabost upućuju se na ultrazvuk srca (ehokardiografiju), koji predstavlja osnovnu i najvažniju dijagnostičku metodu u procjeni funkcije srca.

U Internističkoj ordinaciji Dr Mačkić moguće je uraditi sveobuhvatan ehokardiografski pregled koji uključuje procjenu:

• Snage pumpanja srca (ejekcione frakcije)
• Funkcije srčanih zalistaka
• Pritiska u plućnoj cirkulaciji
• Dijastolne funkcije srca
• Funkcije desne komore

Kombinacija ultrazvuka srca i NT-proBNP testiranja omogućava preciznu i brzu dijagnostiku srčane slabosti.

Medijska podrška i edukacija građana

U okviru kampanje, dr Milan Gluhović je kao organizator ispred Udruženja kardiologa u BiH imao više gostovanja na BHTV, gdje je govorio o značaju ranog prepoznavanja simptoma srčane slabosti, savremenim metodama dijagnostike i mogućnostima liječenja.

Ova gostovanja su imala važnu ulogu u edukaciji građana i podizanju svijesti o ovom ozbiljnom, ali često nedovoljno prepoznatom oboljenju.

Zašto je važno rano otkrivanje srčane slabosti?

Srčana slabost je hronično oboljenje koje se može uspješno kontrolisati ako se na vrijeme dijagnostikuje. Rano otkrivanje omogućava pravovremeno uvođenje terapije, smanjenje simptoma i značajno poboljšanje kvaliteta života.

Savremeni pristup dijagnostici, koji uključuje kombinaciju kliničkog pregleda, ultrazvuka srca i laboratorijskih analiza poput NT-proBNP, danas omogućava brzu i pouzdanu procjenu stanja srca.

Kada se javiti na pregled?

Ako imate simptome poput otežanog disanja, zamaranja, oticanja nogu ili osjećaja nepravilnog rada srca, preporučuje se da se javite na kardiološki pregled.

U Internističkoj ordinaciji Dr Mačkić u Sarajevu dostupna je kompletna dijagnostika srčane slabosti na jednom mjestu – uključujući pregled kardiologa, ultrazvuk srca i NT-proBNP testiranje sa brzim rezultatima.

Pravovremena dijagnoza je prvi korak ka uspješnom liječenju.

“`

Bol u grudima je jedan od simptoma koji najviše zabrinjava pacijente, i s pravom. Iako veliki broj slučajeva nije povezan sa infarktom ili drugom životno ugrožavajućom bolešću, bol u grudima nikada ne treba olako shvatiti. Posebno je važno procijeniti da li se radi o srčanom, plućnom, vaskularnom, mišićno-koštanom ili gastrointestinalnom uzroku.

Koji opasni uzroci bola u grudima se moraju prvo isključiti?

U praksi uvijek prvo mislimo na hitna i potencijalno životno ugrožavajuća stanja. Među njima je infarkt miokarda najčešći ozbiljan uzrok koji se mora isključiti. Kod pacijenata koji se javljaju u hitnu službu zbog bola u grudima, akutni koronarni sindrom se potvrdi kod približno 5% slučajeva, dok je u ambulantnoj praksi taj procenat manji (2–4%).

Plućna tromboembolija je rjeđa, ali klinički izuzetno značajna. Incidenca u opštoj populaciji iznosi približno 60–120 na 100.000 stanovnika godišnje i predstavlja važan uzrok akutnog bola u grudima uz dispneju.

Disekcija aorte je rijetka, ali jedna od najopasnijih dijagnoza. Incidenca iznosi oko 4–7 na 100.000 stanovnika godišnje i zahtijeva hitno prepoznavanje i liječenje.

Koji su drugi, češći uzroci bola u grudima?

Mnogo češće uzrok bola u grudima nije opasan. To uključuje bol iz zida grudnog koša (mišići, rebra), kostohondritis, gastroezofagealni refluks, spazme jednjaka, anksioznost, plućne infekcije i probleme sa kičmom. U primarnoj praksi ovi uzroci čine većinu slučajeva.

Kada bol u grudima traži hitan pregled?

Hitno se treba javiti ljekaru ako je bol jak, stežući, traje duže od nekoliko minuta, javlja se u mirovanju ili pri malom naporu, širi se u ruke, vrat ili vilicu, ili je praćen gušenjem, preznojavanjem, mučninom ili nesvjesticom. Posebno su alarmantni simptomi nagla otežana disanja, pad pritiska ili „razarajući“ bol koji ide prema leđima.

Kada radimo laboratoriju?

Laboratorijska analiza se radi kod sumnje na ozbiljna stanja. Troponin je ključan za dijagnostiku infarkta miokarda, dok D-dimer pomaže u procjeni plućne embolije. NT-proBNP se koristi kod sumnje na srčanu slabost. Dodatno se procjenjuju krvna slika, elektroliti i bubrežna funkcija.

Kada radimo ultrazvuk srca?

Ehokardiografija omogućava procjenu funkcije srca, zalistaka i eventualnih komplikacija. Radi se kod sumnje na srčanu slabost, valvularne bolesti, kardiomiopatije ili nakon infarkta.

Kada indikujemo ergometriju?

Ergometrija se koristi kod pacijenata sa sumnjom na stabilnu koronarnu bolest, posebno kada se simptomi javljaju pri fizičkom naporu. Ona pomaže u procjeni ishemije i funkcionalnog kapaciteta.

Kada indikujemo dobutamin stres ehokardiografiju?

Dobutamin stres ehokardiografija se koristi kada pacijent ne može raditi fizički test opterećenja ili kada je potrebna detaljnija procjena ishemije i vijabilnosti miokarda.

Zaključak

Bol u grudima zahtijeva pažljivu procjenu jer može imati širok spektar uzroka. Pravovremena dijagnostika uključujući EKG, laboratoriju i ehokardiografiju omogućava brzo razlikovanje opasnih od benignih stanja.

Ako imate zabrinjavajuće simptome, možete se odmah naručiti za hitni pregled u Ordinaciji Dr Mačkić, gdje je moguće brzo uraditi kompletnu kardiološku obradu.

Reference

• Gulati M, Levy PD, Mukherjee D, et al. 2021 AHA/ACC Guideline for the Evaluation and Diagnosis of Chest Pain. Circulation. 2021.
• McDonagh TA, Metra M, Adamo M, et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021.
• Knuuti J, Wijns W, Saraste A, et al. 2019 ESC Guidelines for chronic coronary syndromes. Eur Heart J. 2020.
• Nishimura RA, Otto CM, Bonow RO, et al. 2020 ACC/AHA Guideline for the Management of Patients With Valvular Heart Disease.
• Ponikowski P, Voors AA, Anker SD, et al. ESC Guidelines for Heart Failure. Eur Heart J.
• Konstantinides SV, Meyer G, Becattini C, et al. 2019 ESC Guidelines for pulmonary embolism. Eur Heart J. 2020.
• Erbel R, Aboyans V, Boileau C, et al. ESC Guidelines on the diagnosis and treatment of aortic diseases. Eur Heart J.
• Pellikka PA, Nagueh SF, Elhendy AA, et al. ASE Recommendations for Stress Echocardiography. J Am Soc Echocardiogr.

Transezofagealna ehokardiografija (TEE) predstavlja naprednu ultrazvučnu metodu pregleda srca koja omogućava detaljan uvid u strukturu i funkciju srčanih komora, zalistaka i velikih krvnih sudova. Uvođenjem 3D i 4D tehnologije, ova metoda je značajno unaprijeđena, pružajući preciznije i realističnije prikaze srca nego ikada ranije.

U Ordinaciji Dr Mačkić sada je dostupna savremena 3D/4D transezofagealna ehokardiografija, koja omogućava vrhunsku dijagnostiku brojnih srčanih oboljenja uz maksimalnu sigurnost i komfor za pacijenta.

Šta je 3D i 4D TEE?

Za razliku od standardnog ultrazvuka srca (transtorakalnog pregleda), TEE se izvodi pomoću sonde koja se uvodi kroz jednjak, čime se dobija mnogo bliži i jasniji prikaz srca.

3D i 4D tehnologija omogućava:

• trodimenzionalni prikaz srčanih struktura
• real-time (u stvarnom vremenu) vizualizaciju pokreta zalistaka
• preciznu procjenu anatomije i funkcije srca

4D ehokardiografija zapravo predstavlja 3D prikaz u realnom vremenu, što je posebno korisno kod kompleksnih srčanih oboljenja.

Prednosti 3D/4D transezofagealne ehokardiografije

• izuzetno precizan prikaz srčanih zalistaka (mitralni, aortni, trikuspidni)
• bolja procjena težine valvularnih bolesti
• detaljna analiza struktura koje se teško vide standardnim ultrazvukom
• precizno planiranje intervencija (hirurških i kateterskih)
• otkrivanje tromba i infekcija (endokarditis)
• procjena urođenih srčanih mana (npr. PFO, ASD)

Kada se preporučuje TEE pregled?

Vaš kardiolog može preporučiti transezofagealnu ehokardiografiju u sljedećim situacijama:

• sumnja na bolest srčanih zalistaka (npr. mitralna regurgitacija ili aortna stenoza)
• procjena uzroka moždanog udara (isključenje tromba ili PFO)
• dijagnostika infektivnog endokarditisa
• procjena prije kardiohirurških ili intervencijskih zahvata
• nejasan nalaz na standardnom ultrazvuku srca
• sumnja na tromb u lijevom atriju kod atrijalne fibrilacije

Kako izgleda pregled?

TEE pregled se izvodi u kontrolisanim uslovima, uz lokalnu anesteziju grla i po potrebi blagu sedaciju. Sonda se pažljivo uvodi kroz jednjak, a sam pregled traje obično 10–20 minuta.

Prikaz 3D/4D TEE Sonde kojom se vrši pregled

Pacijent tokom pregleda ne osjeća bol, već eventualno blagu nelagodu, dok medicinski tim kontinuirano prati stanje pacijenta.

Da li je pregled siguran?

Transezofagealna ehokardiografija je sigurna i rutinska metoda koja se svakodnevno koristi u savremenoj kardiologiji. Komplikacije su izuzetno rijetke, a pregled se izvodi pod nadzorom iskusnog kardiologa.

Zašto odabrati Ordinaciju Dr Mačkić?

U Ordinaciji Dr Mačkić koristimo jedan od najsavremenijih ultrazvučnih sistema sa 3D i 4D mogućnostima, što omogućava vrhunsku dijagnostiku na nivou vodećih evropskih centara.

• savremena 3D/4D tehnologija
• iskusan kardiološki tim
• brza dostupnost termina
• individualni pristup svakom pacijentu

Siemens Acuson Origin AI uređaja pomoću kojeg se radi najsavremeniji TEE pregled u Ordinaciji Dr Mačkić

Naš cilj je da pacijentima pružimo preciznu dijagnozu i optimalan plan liječenja u što kraćem vremenu.

Zaključak

3D i 4D transezofagealna ehokardiografija predstavlja vrhunac savremene dijagnostike srca. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, moguće je rano otkriti i precizno procijeniti brojna srčana oboljenja, što direktno utiče na izbor terapije i ishod liječenja.

Ukoliko imate tegobe ili vam je preporučen detaljan pregled srca, u Ordinaciji Dr Mačkić možete uraditi kompletan kardiološki pregled uključujući i najsavremeniji TEE pregled.

Reference

• ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure (2021)
• EACVI Recommendations for the use of echocardiography in valvular heart disease (2023)
• ASE Guidelines for Performing a Comprehensive Transesophageal Echocardiographic Examination (2020)
• EACVI Position Paper on 3D Echocardiography (European Heart Journal Cardiovascular Imaging)

Srčana slabost (srčano popuštanje) je stanje u kojem srce ne može dovoljno efikasno pumpati krv kako bi zadovoljilo potrebe organizma. To ne znači da je srce potpuno prestalo raditi, već da njegova pumpna funkcija više nije dovoljno snažna ili se srce ne puni pravilno krvlju između otkucaja. Srčana slabost je jedno od najčešćih kardioloških oboljenja, posebno kod osoba starijih od 60 godina, a procjenjuje se da pogađa oko 1–3% odrasle populacije.

Najčešći simptomi srčane slabosti

Simptomi srčane slabosti mogu se razvijati postepeno i često se u početku pogrešno pripisuju umoru ili starenju. Najčešći simptomi uključuju:

• Otežano disanje, posebno pri naporu ili tokom ležanja
• Brzo zamaranje i smanjena tolerancija napora
• Oticanje nogu, članaka ili stopala
• Ubrzan ili nepravilan rad srca
• Noćno gušenje ili buđenje zbog nedostatka zraka
• Osjećaj slabosti ili smanjene fizičke kondicije

Ovi simptomi nastaju jer srce ne može efikasno pumpati krv, što dovodi do zadržavanja tečnosti u plućima i drugim dijelovima tijela.

Kako se dijagnostikuje srčana slabost?

Dijagnoza srčane slabosti postavlja se kombinacijom kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza i slikovnih dijagnostičkih metoda. Ne postoji samo jedan test koji potvrđuje bolest, već se dijagnoza zasniva na procjeni simptoma, fizikalnog pregleda i dodatnih pretraga.

Savremene smjernice Evropskog kardiološkog društva (ESC) preporučuju sistematski pristup koji uključuje:

• Klinički pregled i procjenu simptoma
• EKG (elektrokardiogram)
• Laboratorijske analize
• Mjerenje biomarkera srčane slabosti (NT-proBNP)
• Ehokardiografiju (ultrazvuk srca)

Prisutnost simptoma uz dokaz strukturalne ili funkcionalne promjene srca potvrđuje dijagnozu srčane slabosti prema ESC smjernicama.

Ultrazvuk srca – ključni pregled u dijagnostici

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je najvažnija metoda za procjenu funkcije srca kod pacijenata sa sumnjom na srčanu slabost. Ovaj pregled omogućava detaljnu procjenu:

• Snage pumpanja srca (ejekcione frakcije)
• Veličine srčanih šupljina
• Funkcije srčanih zalistaka
• Pritiska u plućnoj cirkulaciji
• Funkcije desne komore
• Dijastolne funkcije srca

Savremeni ehokardiografski pregled omogućava i napredne metode procjene funkcije srca, uključujući Doppler analizu i procjenu punjenja srca, što je posebno važno kod ranog otkrivanja srčane slabosti.

NT-proBNP – važan laboratorijski marker srčane slabosti

NT-proBNP je biomarker koji se oslobađa iz srčanog mišića kada je srce izloženo povećanom opterećenju. Mjerenje NT-proBNP vrijednosti u krvi danas predstavlja važan dio dijagnostičkog algoritma kod sumnje na srčanu slabost.

Niske vrijednosti NT-proBNP praktično isključuju srčanu slabost, dok povišene vrijednosti ukazuju na potrebu za dodatnom kardiološkom dijagnostikom, prije svega ultrazvukom srca.

ESC smjernice preporučuju NT-proBNP kao jedan od prvih testova kod pacijenata sa simptomima koji mogu ukazivati na srčanu slabost.

Sveobuhvatna dijagnostika u Ordinaciji Dr Mačkić

U Internističkoj ordinaciji Dr Mačkić u Sarajevu moguće je uraditi sveobuhvatnu kardiološku procjenu kod sumnje na srčanu slabost. Pregled uključuje detaljan kardiološki pregled, savremeni ehokardiografski pregled srca i laboratorijsko testiranje biomarkera srčane slabosti.

U ordinaciji je dostupno i brzo testiranje NT-proBNP vrijednosti, a rezultat analize je obično gotov za približno 15 do 20 minuta, što omogućava brzu procjenu stanja i donošenje terapijskih odluka tokom istog pregleda.

Kombinacijom kliničkog pregleda, ultrazvuka srca i NT-proBNP analize moguće je brzo i pouzdano procijeniti da li simptomi pacijenta ukazuju na srčanu slabost i započeti odgovarajuće liječenje ili dalju dijagnostiku.

Kada se javiti kardiologu?

Ako imate simptome poput otežanog disanja, brzog zamaranja, oticanja nogu ili osjećaja lupanja srca, preporučljivo je obaviti kardiološki pregled. Rano otkrivanje srčane slabosti omogućava pravovremeno liječenje i značajno poboljšava kvalitet života pacijenata.

Savremena medicina danas raspolaže efikasnim terapijama koje mogu usporiti napredovanje bolesti, smanjiti simptome i poboljšati prognozu pacijenata sa srčanom slabošću.

Reference

1. McDonagh TA et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. European Heart Journal.
2. ESC. Clinical Practice Guidelines for Heart Failure – European Society of Cardiology.
3. Heidenreich PA et al. 2022 AHA/ACC/HFSA Guideline for the Management of Heart Failure.
4. Bayes-Genis A et al. Practical algorithms for early diagnosis of heart failure and use of natriuretic peptides. European Journal of Heart Failure.
5. Çelik A et al. Natriuretic peptides in the early diagnosis of heart failure. 2025 review.
6. ESC Focused Update on Heart Failure Guidelines 2023.