Bol u grudima je jedan od simptoma koji najviše zabrinjava pacijente, i s pravom. Iako veliki broj slučajeva nije povezan sa infarktom ili drugom životno ugrožavajućom bolešću, bol u grudima nikada ne treba olako shvatiti. Posebno je važno procijeniti da li se radi o srčanom, plućnom, vaskularnom, mišićno-koštanom ili gastrointestinalnom uzroku.

Koji opasni uzroci bola u grudima se moraju prvo isključiti?

U praksi uvijek prvo mislimo na hitna i potencijalno životno ugrožavajuća stanja. Među njima je infarkt miokarda najčešći ozbiljan uzrok koji se mora isključiti. Kod pacijenata koji se javljaju u hitnu službu zbog bola u grudima, akutni koronarni sindrom se potvrdi kod približno 5% slučajeva, dok je u ambulantnoj praksi taj procenat manji (2–4%).

Plućna tromboembolija je rjeđa, ali klinički izuzetno značajna. Incidenca u opštoj populaciji iznosi približno 60–120 na 100.000 stanovnika godišnje i predstavlja važan uzrok akutnog bola u grudima uz dispneju.

Disekcija aorte je rijetka, ali jedna od najopasnijih dijagnoza. Incidenca iznosi oko 4–7 na 100.000 stanovnika godišnje i zahtijeva hitno prepoznavanje i liječenje.

Koji su drugi, češći uzroci bola u grudima?

Mnogo češće uzrok bola u grudima nije opasan. To uključuje bol iz zida grudnog koša (mišići, rebra), kostohondritis, gastroezofagealni refluks, spazme jednjaka, anksioznost, plućne infekcije i probleme sa kičmom. U primarnoj praksi ovi uzroci čine većinu slučajeva.

Kada bol u grudima traži hitan pregled?

Hitno se treba javiti ljekaru ako je bol jak, stežući, traje duže od nekoliko minuta, javlja se u mirovanju ili pri malom naporu, širi se u ruke, vrat ili vilicu, ili je praćen gušenjem, preznojavanjem, mučninom ili nesvjesticom. Posebno su alarmantni simptomi nagla otežana disanja, pad pritiska ili „razarajući“ bol koji ide prema leđima.

Kada radimo laboratoriju?

Laboratorijska analiza se radi kod sumnje na ozbiljna stanja. Troponin je ključan za dijagnostiku infarkta miokarda, dok D-dimer pomaže u procjeni plućne embolije. NT-proBNP se koristi kod sumnje na srčanu slabost. Dodatno se procjenjuju krvna slika, elektroliti i bubrežna funkcija.

Kada radimo ultrazvuk srca?

Ehokardiografija omogućava procjenu funkcije srca, zalistaka i eventualnih komplikacija. Radi se kod sumnje na srčanu slabost, valvularne bolesti, kardiomiopatije ili nakon infarkta.

Kada indikujemo ergometriju?

Ergometrija se koristi kod pacijenata sa sumnjom na stabilnu koronarnu bolest, posebno kada se simptomi javljaju pri fizičkom naporu. Ona pomaže u procjeni ishemije i funkcionalnog kapaciteta.

Kada indikujemo dobutamin stres ehokardiografiju?

Dobutamin stres ehokardiografija se koristi kada pacijent ne može raditi fizički test opterećenja ili kada je potrebna detaljnija procjena ishemije i vijabilnosti miokarda.

Zaključak

Bol u grudima zahtijeva pažljivu procjenu jer može imati širok spektar uzroka. Pravovremena dijagnostika uključujući EKG, laboratoriju i ehokardiografiju omogućava brzo razlikovanje opasnih od benignih stanja.

Ako imate zabrinjavajuće simptome, možete se odmah naručiti za hitni pregled u Ordinaciji Dr Mačkić, gdje je moguće brzo uraditi kompletnu kardiološku obradu.

Reference

• Gulati M, Levy PD, Mukherjee D, et al. 2021 AHA/ACC Guideline for the Evaluation and Diagnosis of Chest Pain. Circulation. 2021.
• McDonagh TA, Metra M, Adamo M, et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021.
• Knuuti J, Wijns W, Saraste A, et al. 2019 ESC Guidelines for chronic coronary syndromes. Eur Heart J. 2020.
• Nishimura RA, Otto CM, Bonow RO, et al. 2020 ACC/AHA Guideline for the Management of Patients With Valvular Heart Disease.
• Ponikowski P, Voors AA, Anker SD, et al. ESC Guidelines for Heart Failure. Eur Heart J.
• Konstantinides SV, Meyer G, Becattini C, et al. 2019 ESC Guidelines for pulmonary embolism. Eur Heart J. 2020.
• Erbel R, Aboyans V, Boileau C, et al. ESC Guidelines on the diagnosis and treatment of aortic diseases. Eur Heart J.
• Pellikka PA, Nagueh SF, Elhendy AA, et al. ASE Recommendations for Stress Echocardiography. J Am Soc Echocardiogr.

Transezofagealna ehokardiografija (TEE) predstavlja naprednu ultrazvučnu metodu pregleda srca koja omogućava detaljan uvid u strukturu i funkciju srčanih komora, zalistaka i velikih krvnih sudova. Uvođenjem 3D i 4D tehnologije, ova metoda je značajno unaprijeđena, pružajući preciznije i realističnije prikaze srca nego ikada ranije.

U Ordinaciji Dr Mačkić sada je dostupna savremena 3D/4D transezofagealna ehokardiografija, koja omogućava vrhunsku dijagnostiku brojnih srčanih oboljenja uz maksimalnu sigurnost i komfor za pacijenta.

Šta je 3D i 4D TEE?

Za razliku od standardnog ultrazvuka srca (transtorakalnog pregleda), TEE se izvodi pomoću sonde koja se uvodi kroz jednjak, čime se dobija mnogo bliži i jasniji prikaz srca.

3D i 4D tehnologija omogućava:

• trodimenzionalni prikaz srčanih struktura
• real-time (u stvarnom vremenu) vizualizaciju pokreta zalistaka
• preciznu procjenu anatomije i funkcije srca

4D ehokardiografija zapravo predstavlja 3D prikaz u realnom vremenu, što je posebno korisno kod kompleksnih srčanih oboljenja.

Prednosti 3D/4D transezofagealne ehokardiografije

• izuzetno precizan prikaz srčanih zalistaka (mitralni, aortni, trikuspidni)
• bolja procjena težine valvularnih bolesti
• detaljna analiza struktura koje se teško vide standardnim ultrazvukom
• precizno planiranje intervencija (hirurških i kateterskih)
• otkrivanje tromba i infekcija (endokarditis)
• procjena urođenih srčanih mana (npr. PFO, ASD)

Kada se preporučuje TEE pregled?

Vaš kardiolog može preporučiti transezofagealnu ehokardiografiju u sljedećim situacijama:

• sumnja na bolest srčanih zalistaka (npr. mitralna regurgitacija ili aortna stenoza)
• procjena uzroka moždanog udara (isključenje tromba ili PFO)
• dijagnostika infektivnog endokarditisa
• procjena prije kardiohirurških ili intervencijskih zahvata
• nejasan nalaz na standardnom ultrazvuku srca
• sumnja na tromb u lijevom atriju kod atrijalne fibrilacije

Kako izgleda pregled?

TEE pregled se izvodi u kontrolisanim uslovima, uz lokalnu anesteziju grla i po potrebi blagu sedaciju. Sonda se pažljivo uvodi kroz jednjak, a sam pregled traje obično 10–20 minuta.

Prikaz 3D/4D TEE Sonde kojom se vrši pregled

Pacijent tokom pregleda ne osjeća bol, već eventualno blagu nelagodu, dok medicinski tim kontinuirano prati stanje pacijenta.

Da li je pregled siguran?

Transezofagealna ehokardiografija je sigurna i rutinska metoda koja se svakodnevno koristi u savremenoj kardiologiji. Komplikacije su izuzetno rijetke, a pregled se izvodi pod nadzorom iskusnog kardiologa.

Zašto odabrati Ordinaciju Dr Mačkić?

U Ordinaciji Dr Mačkić koristimo jedan od najsavremenijih ultrazvučnih sistema sa 3D i 4D mogućnostima, što omogućava vrhunsku dijagnostiku na nivou vodećih evropskih centara.

• savremena 3D/4D tehnologija
• iskusan kardiološki tim
• brza dostupnost termina
• individualni pristup svakom pacijentu

Siemens Acuson Origin AI uređaja pomoću kojeg se radi najsavremeniji TEE pregled u Ordinaciji Dr Mačkić

Naš cilj je da pacijentima pružimo preciznu dijagnozu i optimalan plan liječenja u što kraćem vremenu.

Zaključak

3D i 4D transezofagealna ehokardiografija predstavlja vrhunac savremene dijagnostike srca. Zahvaljujući ovoj tehnologiji, moguće je rano otkriti i precizno procijeniti brojna srčana oboljenja, što direktno utiče na izbor terapije i ishod liječenja.

Ukoliko imate tegobe ili vam je preporučen detaljan pregled srca, u Ordinaciji Dr Mačkić možete uraditi kompletan kardiološki pregled uključujući i najsavremeniji TEE pregled.

Reference

• ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure (2021)
• EACVI Recommendations for the use of echocardiography in valvular heart disease (2023)
• ASE Guidelines for Performing a Comprehensive Transesophageal Echocardiographic Examination (2020)
• EACVI Position Paper on 3D Echocardiography (European Heart Journal Cardiovascular Imaging)

Srčana slabost (srčano popuštanje) je stanje u kojem srce ne može dovoljno efikasno pumpati krv kako bi zadovoljilo potrebe organizma. To ne znači da je srce potpuno prestalo raditi, već da njegova pumpna funkcija više nije dovoljno snažna ili se srce ne puni pravilno krvlju između otkucaja. Srčana slabost je jedno od najčešćih kardioloških oboljenja, posebno kod osoba starijih od 60 godina, a procjenjuje se da pogađa oko 1–3% odrasle populacije.

Najčešći simptomi srčane slabosti

Simptomi srčane slabosti mogu se razvijati postepeno i često se u početku pogrešno pripisuju umoru ili starenju. Najčešći simptomi uključuju:

• Otežano disanje, posebno pri naporu ili tokom ležanja
• Brzo zamaranje i smanjena tolerancija napora
• Oticanje nogu, članaka ili stopala
• Ubrzan ili nepravilan rad srca
• Noćno gušenje ili buđenje zbog nedostatka zraka
• Osjećaj slabosti ili smanjene fizičke kondicije

Ovi simptomi nastaju jer srce ne može efikasno pumpati krv, što dovodi do zadržavanja tečnosti u plućima i drugim dijelovima tijela.

Kako se dijagnostikuje srčana slabost?

Dijagnoza srčane slabosti postavlja se kombinacijom kliničkog pregleda, laboratorijskih analiza i slikovnih dijagnostičkih metoda. Ne postoji samo jedan test koji potvrđuje bolest, već se dijagnoza zasniva na procjeni simptoma, fizikalnog pregleda i dodatnih pretraga.

Savremene smjernice Evropskog kardiološkog društva (ESC) preporučuju sistematski pristup koji uključuje:

• Klinički pregled i procjenu simptoma
• EKG (elektrokardiogram)
• Laboratorijske analize
• Mjerenje biomarkera srčane slabosti (NT-proBNP)
• Ehokardiografiju (ultrazvuk srca)

Prisutnost simptoma uz dokaz strukturalne ili funkcionalne promjene srca potvrđuje dijagnozu srčane slabosti prema ESC smjernicama.

Ultrazvuk srca – ključni pregled u dijagnostici

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) je najvažnija metoda za procjenu funkcije srca kod pacijenata sa sumnjom na srčanu slabost. Ovaj pregled omogućava detaljnu procjenu:

• Snage pumpanja srca (ejekcione frakcije)
• Veličine srčanih šupljina
• Funkcije srčanih zalistaka
• Pritiska u plućnoj cirkulaciji
• Funkcije desne komore
• Dijastolne funkcije srca

Savremeni ehokardiografski pregled omogućava i napredne metode procjene funkcije srca, uključujući Doppler analizu i procjenu punjenja srca, što je posebno važno kod ranog otkrivanja srčane slabosti.

NT-proBNP – važan laboratorijski marker srčane slabosti

NT-proBNP je biomarker koji se oslobađa iz srčanog mišića kada je srce izloženo povećanom opterećenju. Mjerenje NT-proBNP vrijednosti u krvi danas predstavlja važan dio dijagnostičkog algoritma kod sumnje na srčanu slabost.

Niske vrijednosti NT-proBNP praktično isključuju srčanu slabost, dok povišene vrijednosti ukazuju na potrebu za dodatnom kardiološkom dijagnostikom, prije svega ultrazvukom srca.

ESC smjernice preporučuju NT-proBNP kao jedan od prvih testova kod pacijenata sa simptomima koji mogu ukazivati na srčanu slabost.

Sveobuhvatna dijagnostika u Ordinaciji Dr Mačkić

U Internističkoj ordinaciji Dr Mačkić u Sarajevu moguće je uraditi sveobuhvatnu kardiološku procjenu kod sumnje na srčanu slabost. Pregled uključuje detaljan kardiološki pregled, savremeni ehokardiografski pregled srca i laboratorijsko testiranje biomarkera srčane slabosti.

U ordinaciji je dostupno i brzo testiranje NT-proBNP vrijednosti, a rezultat analize je obično gotov za približno 15 do 20 minuta, što omogućava brzu procjenu stanja i donošenje terapijskih odluka tokom istog pregleda.

Kombinacijom kliničkog pregleda, ultrazvuka srca i NT-proBNP analize moguće je brzo i pouzdano procijeniti da li simptomi pacijenta ukazuju na srčanu slabost i započeti odgovarajuće liječenje ili dalju dijagnostiku.

Kada se javiti kardiologu?

Ako imate simptome poput otežanog disanja, brzog zamaranja, oticanja nogu ili osjećaja lupanja srca, preporučljivo je obaviti kardiološki pregled. Rano otkrivanje srčane slabosti omogućava pravovremeno liječenje i značajno poboljšava kvalitet života pacijenata.

Savremena medicina danas raspolaže efikasnim terapijama koje mogu usporiti napredovanje bolesti, smanjiti simptome i poboljšati prognozu pacijenata sa srčanom slabošću.

Reference

1. McDonagh TA et al. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. European Heart Journal.
2. ESC. Clinical Practice Guidelines for Heart Failure – European Society of Cardiology.
3. Heidenreich PA et al. 2022 AHA/ACC/HFSA Guideline for the Management of Heart Failure.
4. Bayes-Genis A et al. Practical algorithms for early diagnosis of heart failure and use of natriuretic peptides. European Journal of Heart Failure.
5. Çelik A et al. Natriuretic peptides in the early diagnosis of heart failure. 2025 review.
6. ESC Focused Update on Heart Failure Guidelines 2023.

Sedmica zdravlja ženskog srca: znakovi, rizici i prevencija koju možete početi danas

Tokom sedmice posvećene kardiovaskularnom zdravlju žena podsjećamo na činjenicu koju mnoge i dalje ne znaju: bolesti srca i krvnih sudova su među najčešćim uzrocima ozbiljnih zdravstvenih komplikacija kod žena. Dobra vijest je da se značajan dio rizika može smanjiti pravovremenom prevencijom, redovnim kontrolama i malim, ali dosljednim navikama.

Zašto je zdravlje ženskog srca posebna tema?

Srčane bolesti se kod žena često prepoznaju kasnije nego kod muškaraca, dijelom zato što simptomi mogu biti manje “klasični”, a dijelom zato što se tegobe pripisuju stresu, umoru ili hormonima. Zato je važno govoriti o specifičnostima ženskog srca i o tome šta svaka žena može uraditi za sebe.

Najčešći faktori rizika kod žena

Rizik raste postepeno i često bez jasnih simptoma. Najvažniji faktori rizika su:

• povišen krvni pritisak
• povišene masnoće u krvi (posebno LDL holesterol)
• dijabetes ili predijabetes
• pušenje (uključujući pasivno pušenje)
• gojaznost i fizička neaktivnost
• porodična anamneza (rana srčana oboljenja u porodici)
• hronični stres i nedostatak sna

Faktori rizika specifični za žene

Postoje i situacije koje su posebno važne u životu žene, a koje mogu ukazivati na kasniji povećan rizik:

• povišen pritisak u trudnoći ili preeklampsija
• gestacijski dijabetes (šećer u trudnoći)
• prijevremeni porod ili komplikacije u trudnoći
• rani ulazak u menopauzu

Ako ste imali bilo koju od ovih situacija, vrijedi uraditi ciljanu procjenu kardiovaskularnog rizika i plan kontrole sa ljekarom.

Simptomi infarkta kod žena: nije uvijek “bol u prsima”

Kod žena se infarkt miokarda može ispoljiti i atipičnim simptomima. Obratite pažnju na:

• iznenadan i neuobičajen umor
• nedostatak zraka ili gušenje
• mučninu, nelagodu u stomaku ili povraćanje
• znojenje, vrtoglavicu ili slabost
• bol u leđima, vratu ili donjoj vilici
• pritisak ili nelagodu u grudima (ne mora biti jak bol)

Važno: Ako su simptomi novi, jaki, traju duže od 10–15 minuta ili se ponavljaju u mirovanju, ne čekajte — potražite hitnu medicinsku pomoć.

Praktična “check-lista” za sedmicu zdravlja ženskog srca

Ako želite konkretan plan, ovo su koraci koje možete uraditi već ove sedmice:

• izmjerite krvni pritisak (idealno više dana zaredom, ujutro i uveče)
• uradite lipidogram (holesterol i trigliceridi)
• provjerite šećer u krvi (po potrebi i HbA1c)
• procijenite tjelesnu težinu i obim struka
• ako pušite, napravite plan prestanka (uz podršku ljekara)
• ubacite bar 30 minuta bržeg hoda većinu dana u sedmici

Prevencija koja “radi”: male navike, veliki efekat

Najbolji rezultati dolaze kada se spoje tri stvari: pravilna ishrana, kretanje i kontrola ključnih parametara (pritisak, masnoće, šećer). Fokusirajte se na:

• više povrća, voća, integralnih žitarica i ribe
• manje industrijski prerađene hrane, soli i trans-masti
• redovnu fizičku aktivnost i vježbe snage 2 puta sedmično
• kvalitetan san i upravljanje stresom

Kada je vrijeme za kardiološki pregled?

Razmislite o pregledu ako imate faktore rizika, porodičnu anamnezu, simptome (zamaranje, preskakanje srca, bol/nelagodu u grudima, gušenje), ili ako ste imali komplikacije u trudnoći. Rano prepoznavanje rizika pomaže da se ozbiljni događaji spriječe.

Poruka sedmice

Zdravlje ženskog srca nije tema samo jedne sedmice — to je tema cijelog života. Prevencija nije strah, nego briga o sebi. Ako želite, iskoristite ovu sedmicu kao početak: provjerite pritisak, uradite osnovne nalaze i napravite prvi mali korak ka zdravijem srcu.

Napomena: Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled i savjet ljekara.

Vino je često povezano s mediteranskim načinom života, druženjem i uživanjem u hrani. Ipak, pitanje koje se stalno vraća glasi: da li je vino zdravo i postoji li “sigurna doza” alkohola? Naučni podaci su jasni u jednoj važnoj poruci: vino nije lijek i ne treba ga počinjati piti iz zdravstvenih razloga.

Zaključak iz istraživanja: mala količina vina nije povezana s većim rizikom

Za većinu zdravih odraslih osoba, mala količina vina (do 1 čaša dnevno) u studijama nije povezana s povećanim rizikom. Međutim, “neutralno” ne znači “zaštitno” – posebno jer su rezultati velikim dijelom zasnovani na observacionim studijama (asocijacije), a ne na dokazima uzročnosti.

Šta je najviše potkrijepljeno dokazima?

• Umjerena konzumacija (≤1 čaša/dan) nije povezana s većim ukupnim mortalitetom.
• Neki radovi pokazuju niži rizik koronarne bolesti, ali je vjerovatno značajan uticaj životnog stila (ishrana, fizička aktivnost, socioekonomski faktori).
• Nema zaštitnog efekta vina protiv raka.
• Resveratrol u vinu je prisutan u premalim količinama da bi imao klinički relevantan efekat.

Kada treba biti oprezan ili izbjegavati vino?

Postoje situacije u kojima je preporuka da se alkohol smanji ili potpuno izbjegava – zbog većeg rizika od komplikacija ili pogoršanja postojećih stanja:

• Ako primijetite da vam smeta – smanjiti ili izbjegavati.
• Atrijalna fibrilacija (alkohol može provocirati epizode kod osjetljivih osoba).
• Nekontrolisana hipertenzija.
• Srčana slabost (posebno uz zadržavanje tečnosti, aritmije ili interakcije s terapijom).
• Bolesti jetre.
• Trudnoća i period dojenja.
• Interakcije s lijekovima (sedativi, antikoagulansi, pojedini antibiotici i dr.).

Koja je “sigurna doza” alkohola?

Najvažnija poruka javnog zdravlja je da je 0 najpouzdanija i najsigurnija opcija. Ako se vino ipak pije, umjerenost je ključ:

• Ako se pije: ≤1 čaša/dan.
• Veće količine povećavaju rizik od atrialne fibrilacije, hipertenzije i karcinoma.

Kako piti vino “najmanje loše”?

Ako osoba već konzumira vino i nema jasne kontraindikacije, sljedeći principi smanjuju rizik i pomažu da unos ostane umjeren:

• Najviše 1 čaša (otprilike 100–150 ml).
• Uvijek uz obrok.
• Ne svaki dan – praviti pauze.
• Bez “vikend nadoknađivanja” (više čaša odjednom nosi veći rizik).

Praktična poruka za pacijente

Umjerena konzumacija vina kod zdravih odraslih osoba često nije povezana s većim rizikom, ali vino nije terapija. Ako ne pijete alkohol, ne postoji medicinski razlog da počnete. Ako pijete, držite se male količine, izbjegavajte epizode većeg unosa i obavezno razgovarajte s ljekarom ako imate aritmije, hipertenziju, srčanu slabost, bolesti jetre ili uzimate terapiju koja može ući u interakcije s alkoholom.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni medicinski savjet.

Kafa je jedno od najčešće konzumiranih pića na svijetu i nezaobilazan dio jutarnje rutine mnogih ljudi. Ali da li je kafa zdrava? Da li povećava rizik od srčanih bolesti ili ga, naprotiv, smanjuje? Savremena naučna istraživanja posljednjih godina daju sve jasnije odgovore.

Umjerena konzumacija kafe i zdravstveni ishodi

Prema velikim kohortnim studijama i meta-analizama, za većinu zdravih odraslih osoba konzumacija 2–4 šolje kafe dnevno povezana je s povoljnijim zdravstvenim ishodima. Ovi benefiti se odnose prvenstveno na niži ukupni mortalitet i smanjen rizik od pojedinih hroničnih bolesti.

Važno je naglasiti da se ovi dokazi uglavnom temelje na observacionim studijama, što znači da govore o povezanosti (asocijaciji), a ne direktnoj uzročnosti.

Šta je najbolje potkrijepljeno dokazima?

• Niži ukupni mortalitet, posebno kod osoba koje piju oko 3–4 šolje kafe dnevno
• Smanjen rizik od dijabetesa tipa 2 (i kod kafe sa kofeinom i bez kofeina)
• Povoljne asocijacije sa zdravljem jetre, uključujući manji rizik od fibroze i ciroze
• Nema dokaza da umjerena konzumacija kafe povećava rizik od atrijalne fibrilacije

Kada treba biti oprezan sa kafom?

Iako kafa ima potencijalne benefite, nije jednako pogodna za sve. Postoje situacije u kojima je preporučljivo smanjiti unos kofeina ili preći na bezkofeinsku kafu:

• Nesanica, anksioznost ili izražena osjetljivost na kofein
• Tremor ili osjećaj „lupanja srca“
• Nekontrolisana arterijska hipertenzija (kafa može kratkoročno povisiti krvni pritisak)
• Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB), gdje kafa može pogoršati simptome
• Tahiaritmije koje pacijent individualno povezuje s unosom kofeina

Kako piti kafu na „zdraviji“ način?

Način pripreme i vrijeme konzumacije kafe igraju značajnu ulogu u njenom ukupnom efektu na zdravlje:

• Tokom trudnoće i dojenja preporučuje se unos <200 mg kofeina dnevno
• Izbjegavati dodatke poput šećera, sirupa i zaslađenih kremova
• Po mogućnosti birati filtriranu kafu, jer nefiltrirana (kuvana, french press) može povisiti LDL holesterol
• Kafu piti ranije tokom dana, idealno ujutro, kako ne bi remetila san
• Za zdrave odrasle osobe, unos kofeina do 400 mg dnevno smatra se generalno sigurnim

Koliko kofeina sadrži kafa?

Količina kofeina varira u zavisnosti od vrste i načina pripreme:

• Filtrirana kafa (240 ml): približno 80–120 mg kofeina
• Espresso: oko 60–80 mg kofeina po dozi

Cilj bi trebao biti umjeren unos, bez kasnog ispijanja kafe u večernjim satima.

Da li kafa ima „sigurnu dozu“?

Kafa nije lijek, ali može biti dio zdravog životnog stila. Najveći benefiti se vide kod umjerene konzumacije, bez pretjerivanja i bez visokokaloričnih dodataka koji mogu poništiti pozitivne efekte.

Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne zamjenjuje individualni medicinski savjet.

Pravilna priprema za pregled u internističko-kardiološkoj ambulanti od izuzetne je važnosti kako bi se pregled obavio kvalitetno, sigurno i uz pouzdane rezultate. U nastavku donosimo osnovne preporuke za pripremu za najčešće dijagnostičke procedure koje se provode u kardiološkoj praksi.

Od 10. do 13. novembra 2022. godine, u luksuznom Titanic Deluxe Hotelu u Antaliji, održan je 38. Turski kardiološki kongres – najznačajniji godišnji događaj Turkish Society of Cardiology. Kongres je okupio vodeće kardiologe i stručnjake iz cijelog svijeta, uz bogat naučni program, interaktivne sesije i prezentaciju najnovijih dostignuća u dijagnostici i terapiji kardiovaskularnih bolesti.

U fokusu kongresa bile su savremene smjernice iz kardiologije, napredne terapijske mogućnosti u liječenju srčane slabosti, koronarne bolesti srca, aritmija i drugih kompleksnih oboljenja. Posebna pažnja posvećena je kliničkim primjerima iz svakodnevne prakse i načinima kako nove preporuke primijeniti u realnim uslovima, od univerzitetskih klinika do primarne zdravstvene zaštite.

Zajednička sesija kardioloških udruženja Turske i Bosne i Hercegovine

Ove godine posebnu vrijednost kongresu dala je zajednička sesija
Udruženja kardiologa Turske i Udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini.
Ova sesija je dodatno ojačala profesionalne veze između dvije zemlje, omogućavajući razmjenu iskustava, poređenje organizacije rada kardioloških centara i usklađivanje sa najnovijim evropskim i međunarodnim smjernicama.

Sesija je bila fokusirana na:

• složene kliničke slučajeve pacijenata sa srčanom insuficijencijom i komorbiditetima,
• razmjenu iskustava u organizaciji ambulanti za srčanu slabost i kardioloških klinika,
• prikaz najnovijih terapijskih pristupa u liječenju srčane slabosti prema savremenim smjernicama,
• značaj timskog rada između kardiologa, internista, ljekara porodične medicine i medicinskih sestara,
• individualizaciju terapije u skladu sa specifičnostima svakog pacijenta.

Upravo ovakve zajedničke sesije predstavljaju ključnu platformu za razvoj međunarodne saradnje u kardiologiji i direktno doprinose boljoj skrbi za pacijente u Bosni i Hercegovini.

Predavanje Mr dr Milana Gluhovića

Mr dr Milan Gluhović učestvovao je na kongresu kao pozvani predavač, što predstavlja veliko priznanje za njegov stručni rad i doprinos kardiologiji u regiji. U okviru zajedničke sesije Turske i Bosne i Hercegovine, dr Gluhović je predstavio detaljan prikaz slučaja pacijenta sa srčanom slabošću.

Poseban naglasak u njegovom predavanju stavljen je na:

• dijagnostičke izazove kod kompleksnih etiologija srčane slabosti, gdje se prepliću ishemijska bolest, hipertenzija i valvularne mane,
• praktičnu primjenu savremenih smjernica za liječenje srčane insuficijencije u realnim uslovima, uz prilagođavanje terapije svakom pacijentu,
• integraciju ehokardiografskih nalaza, laboratorijskih parametara (npr. natriuretski peptidi) i kliničke slike u donošenju odluka,
• važnost individualizovanog praćenja pacijenata, redovne kontrole srca i optimizacije terapije u skladu sa odgovorom na lijekove,
• pravovremeno prepoznavanje momenta kada je potrebno uvesti napredne terapijske opcije ili uputiti pacijenta na tercijarni centar.

Prezentacija dr Gluhovića privukla je veliku pažnju učesnika zbog svoje visoke praktične vrijednosti. Kroz jasno strukturiran prikaz slučaja i detaljnu analizu, pokazao je kako se kompleksan pacijent sa srčanom insuficijencijom može voditi kroz duži vremenski period, uz ciljano prilagođavanje terapije i tijesnu saradnju sa timom ljekara.

Diskusija koja je uslijedila nakon predavanja pokazala je koliko je tema aktuelna u svakodnevnoj praksi kardiologa i internista, ali i ljekara porodične medicine koji učestvuju u dugoročnom praćenju kardioloških pacijenata.

Stručni razvoj i praćenje savremenih smjernica

Učešće na međunarodnim skupovima kao što je 38. Turski kardiološki kongres u Antaliji omogućava kardiolozima da ostanu u toku sa najnovijim:

• smjernicama za liječenje srčane slabosti,
• novim lijekovima i terapijskim kombinacijama,
• tehnološkim dostignućima u ehokardiografiji i drugim dijagnostičkim metodama,
• strategijama za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i sekundarnu prevenciju kod visokorizičnih pacijenata.

Ovakva vrsta kontinuirane edukacije direktno utiče na kvalitet kardioloških pregleda, praćenja pacijenata sa srčanom insuficijencijom i donošenja odluka o najboljem terapijskom pristupu.

Značaj međunarodne saradnje za kardiološku praksu

Međunarodna saradnja u kardiologiji ima ključnu ulogu u podizanju standarda liječenja pacijenata. Učešće dr Gluhovića na ovom prestižnom kongresu potvrđuje njegovu posvećenost kontinuiranom stručnom usavršavanju, ali i aktivan doprinos međunarodnoj kardiološkoj zajednici.

Zajedničke sesije poput ove:

• jačaju profesionalne veze između zemalja,
• omogućavaju razmjenu iskustava u liječenju najtežih kardioloških pacijenata,
• pomažu u implementaciji najnovijih evropskih i svjetskih smjernica u lokalnu praksu,
• dovode do boljeg ishoda liječenja i kvalitetnijeg života pacijenata.

Za pacijente i ljekare u Bosni i Hercegovini, ovakvi nastupi predstavljaju garanciju da se u našem regionu prate isti standardi koji se primjenjuju u vodećim kardiološkim centrima Evrope i svijeta.

Šta ovo znači za pacijente u ordinaciji dr Mačkić

U kardiološkoj ordinaciji dr Mačkić poseban akcenat se stavlja na savremeni pristup dijagnostici i liječenju kardiovaskularnih bolesti. Saradnja i razmjena iskustava sa vrhunskim stručnjacima poput dr Milana Gluhovića, koji aktivno učestvuju na međunarodnim kongresima, omogućava da:

• naši kardiološki pregledi budu usklađeni sa najnovijim smjernicama,
• se u svakodnevnom radu primjenjuju savremeni principi u liječenju srčane slabosti i drugih kardioloških oboljenja,
• se koristi moderan, individualizovan pristup svakom pacijentu,
• pacijenti dobiju jasne preporuke o terapiji, načinu života i kontroli faktora rizika.

Bilo da dolazite na kontrolu srca, EKG,ehokardiografiju ili prvi kardiološki pregled, znanja i iskustva koja se donose sa ovakvih međunarodnih skupova odražavaju se na kvalitet skrbi koju dobijate u ordinaciji dr Mačkić.

Cilj našeg tima je da pacijentima ponudi sigurnost, stručnost i savremenu kardiološku dijagnostiku, u skladu sa standardima vodećih evropskih kardioloških centara.

Zaključak

Učešće dr Milana Gluhovića na 38. Turskom kardiološkom kongresu u Antaliji još jednom potvrđuje koliko je važno da se kardiolozi iz Bosne i Hercegovine aktivno uključuju u međunarodne tokove, prate napredak u kardiologiji i razmjenjuju iskustva sa kolegama iz drugih zemalja.

Kroz ovakve kongrese i stručne sesije, znanje ne ostaje ograničeno samo na sale za predavanja – ono se prenosi u ordinacije, ambulante i bolnice, gdje ima najveći značaj: u direktnom kontaktu s pacijentima. Upravo zato je povezivanje ordinacije dr Mačkić sa stručnjacima koji aktivno učestvuju na međunarodnim kongresima važan korak ka pružanju vrhunske kardiološke skrbi u našem okruženju.

U organizaciji domova zdravlja i kantonalnih udruženja ljekara Hercegovačko-neretvanskog i Zapadnohercegovačkog kantona, 8. novembra 2025. godine u Domu zdravlja Grude održana je cjelodnevna Škola elektrokardiografije namijenjena ljekarima primarne zdravstvene zaštite.

Ovaj intenzivni edukativni program imao je za cilj unapređenje znanja i praktičnih vještina u interpretaciji EKG-a, s posebnim naglaskom na rano prepoznavanje kardiovaskularnih urgencija. Skup je okupio veliki broj učesnika iz različitih zdravstvenih ustanova iz regije, uključujući domove zdravlja, hitne medicinske službe i specijalističke ambulante.

Organizacija i tok edukacije

Program je bio organizovan kao cjelodnevna radionica koja je obuhvatala kombinaciju teorijskih predavanja i praktičnog rada. U uvodnom dijelu predstavljeni su ciljevi edukacije, značaj pravilne interpretacije EKG-a u primarnoj praksi, te uloga ljekara porodične medicine u ranom otkrivanju kardiovaskularnih oboljenja.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je niz predavanja i interaktivnih sesija u kojima su učesnici imali priliku:

• obnoviti znanje o osnovnim principima elektrokardiografije,
• upoznati se s naprednim pristupima analizi EKG zapisa,
• raditi na primjerima stvarnih EKG nalaza iz svakodnevne kliničke prakse,
• diskutovati o dilemama u interpretaciji nalaza i kliničkom odlučivanju.

Poseban segment bio je posvećen simulaciji kliničkih scenarija, gdje su polaznici, na osnovu EKG zapisa i kratkog kliničkog opisa, zajednički dolazili do zaključaka o daljim dijagnostičkim i terapijskim koracima.

Dr Gluhović predavač na Školi elektrokardiografije za ljekare primarne prakse u Grudama

Mr dr Milan Gluhović pozvan je kao predavač i jedan od ključnih edukatora tokom programa.
Zahvaljujući svom bogatom kliničkom iskustvu i dugogodišnjem angažmanu u medicinskoj edukaciji,
dr Gluhović je dao poseban doprinos kvalitetu ove škole.

U svom izlaganju fokusirao se prije svega na praktičnu interpretaciju EKG-a, sa jasnim, konkretno primjenjivim smjernicama za svakodnevni rad ljekara porodične i opće medicine. Naglasak je bio na tome da EKG ne bude doživljen samo kao „tehnički nalaz“, već kao važan dio cjelokupne kliničke slike pacijenta.

Glavne teme predavanja dr Gluhovića

• Osnovni i napredni principi analize EKG zapisa – sistematski pristup interpretaciji, od procjene ritma i frekvencije do analize talasa i segmenata.
• Prepoznavanje aritmija u primarnoj praksi – kako razlikovati benigne od potencijalno životno ugrožavajućih aritmija.
• Diferencijalna dijagnoza bolova u grudima na osnovu EKG-a – kada je EKG dovoljan za sumnju na akutni koronarni sindrom, a kada treba dodatna dijagnostika.
• EKG znakovi hitnih stanja – situacije koje zahtijevaju odmah reagovanje, upućivanje u bolnicu ili aktivaciju hitne medicinske pomoći.
• Najčešće greške u tumačenju EKG-a i kako ih izbjeći – praktični savjeti za izbjegavanje pogrešnih zaključaka u svakodnevnom radu.

Predavanje je bilo izrazito interaktivno: učesnici su imali priliku rješavati niz EKG primjera, postavljati pitanja i diskutovati o kliničkim scenarijima koji su direktno povezani sa njihovim svakodnevnim radom u ambulanti. Na taj način teorija je odmah povezivana s praksom.

Fokus na ljekare primarne zdravstvene zaštite

Jedan od ključnih ciljeva Škole elektrokardiografije u Grudama bio je jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite u zbrinjavanju kardiovaskularnih bolesnika. Budući da ljekari porodične medicine često prvi dolaze u kontakt sa pacijentima koji imaju bol u prsima, palpitacije, vrtoglavice ili nesvjesticu, njihova sposobnost brzog i tačnog tumačenja EKG-a od presudne je važnosti.

Kroz praktične primjere istaknuto je:

• kada je moguće pacijenta sigurno pratiti na primarnom nivou,
• kada je neophodno hitno uputiti pacijenta na viši nivo zdravstvene zaštite,
• kako komunicirati nalaze sa pacijentom i njegovom porodicom na razumljiv način.

Utisci učesnika i planovi za budućnost

Učesnici su posebno istakli praktičnu vrijednost edukacije, naglašavajući da će znanja stečena tokom škole moći primijeniti već narednog radnog dana u svojim ambulantama. Pozitivne reakcije odnosile su se i na jasnoću predavanja, logičnu strukturu programa te otvorenost predavača za pitanja i diskusiju.

Organizatori su izrazili namjeru da ovakav vid edukacije postane redovna praksa, uz planove za
organizovanje naprednih modula iz elektrokardiografije, kao i edukacija iz drugih oblasti kardiologije i urgentne
medicine koje su važne za ljekare primarnog nivoa.

Značaj ovakvih edukacija za zdravstveni sistem

Škola elektrokardiografije u Grudama predstavlja važan oblik kontinuirane medicinske edukacije u regiji. U vremenu kada su kardiovaskularne bolesti i dalje vodeći uzrok morbiditeta i mortaliteta, ulaganje u znanje i vještine ljekara primarnog nivoa ima direktan utjecaj na pravovremeno prepoznavanje i adekvatno zbrinjavanje pacijenata.

Ovakvi programi doprinose:

• unapređenju kvaliteta zdravstvene zaštite,
• boljoj saradnji između primarne i sekundarne/tercijarne zdravstvene zaštite,
• smanjenju rizika od pogrešne procjene stanja pacijenta,
• jačanju profesionalnih kompetencija i samopouzdanja ljekara.

Učešće dr Gluhovića kao predavača potvrđuje njegov dugogodišnji doprinos medicinskoj edukaciji i širenju stručnog znanja, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regionu. Njegov angažman na ovakvim programima dodatno motiviše ljekare da nastave sa kontinuiranim stručnim usavršavanjem, u korist svojih pacijenata i cjelokupnog zdravstvenog sistema.

Od 23. do 26. oktobra 2025. godine na Zlatiboru, u prestižnom hotelu Tornik, održan je XXVI Nacionalni kongres kardiologa Srbije, jedan od najznačajnijih stručnih skupova iz oblasti kardiologije u regionu. Kongres je okupio vodeće stručnjake iz Srbije, regiona i Evrope, sa više od stotinu predavanja, sesija i radionica posvećenih napretku u dijagnostici i liječenju kardiovaskularnih bolesti.

Učešće Mr Dr Milana Gluhovića

Dr Milan Gluhović aktivno je učestvovao u radu kongresa kao predavač u okviru sesije Radne grupe za srčanu slabost, jedne od najdinamičnijih i najposjećenijih stručnih sesija.

U svom izlaganju Dr Gluhović je predstavio prikaz slučaja iz kliničke prakse fokusiran na menadžment pacijenta sa srčanom slabošću specifične etiologije. Predavanje je obuhvatilo:

• dijagnostički pristup pacijentu sa atipičnom prezentacijom srčane slabosti
• integraciju savremenih ehokardiografskih i laboratorijskih parametara
• donošenje terapijskih odluka u skladu sa najnovijim evropskim i regionalnim smjernicama
• multidisciplinarni pristup praćenju i dugoročnom zbrinjavanju pacijenta

Posebnu pažnju privukao je praktični aspekt prezentacije, sa naglaskom na strategije koje se mogu direktno primijeniti u svakodnevnoj kliničkoj praksi, naročito u radu s pacijentima sa kompleksnim etiološkim pozadinama srčane slabosti.

Značaj učešća

Učešće na ovakvom kongresu potvrđuje kontinuirano stručno usavršavanje, ali i aktivan doprinos dr. Gluhovića regionalnoj kardiološkoj zajednici. Razmjena iskustava i prikaz zahtjevnih kliničkih slučajeva dodatno jačaju kvalitet rada i unapređuju brigu o pacijentima, što je jedan od ključnih ciljeva savremene kardiologije.