Dr. Milan Gluhović na BHT1 o evropskoj edukaciji i novom pristupu liječenju srčane slabosti
Gostovanje dr. Milana Gluhovića i prof. dr. Belme Pojskić u programu BHT1 bilo je prilika za razgovor o savremenom liječenju srčane slabosti, značaju međunarodne edukacije i otvaranju Ambulante za srčanu slabost u Ordinaciji „Dr Mačkić“.
Tokom emisije dr. Gluhović predstavljen je kao prvi kardiolog u Bosni i Hercegovini s evropskim certifikatom iz oblasti liječenja srčane slabosti, nakon završetka dvogodišnjeg poslijediplomskog programa PCHF London. Glavna poruka razgovora bila je da kvalitetna briga o pacijentu podrazumijeva pravovremenu dijagnozu, pažljivo prilagođavanje terapije i kontinuirano praćenje.
Gostovanje je ujedno bilo posvećeno najavi Svjetskog kongresa srčane slabosti, koji će od 23. do 25. oktobra 2026. godine u Hotelu Holiday u Sarajevu okupiti domaće i međunarodne stručnjake.
Šta je srčana slabost i kako je prepoznati
Srčana slabost je stanje u kojem poremećaj građe ili funkcije srca otežava njegovo punjenje ili sposobnost da obezbijedi odgovarajuću cirkulaciju krvi. Može se razviti kao posljedica koronarne bolesti i infarkta, dugotrajnog povišenog krvnog pritiska, bolesti srčanih zalistaka ili srčanog mišića.
Najčešće tegobe su nedostatak vazduha, zamaranje i smanjena tolerancija fizičkog napora, a mogu se javiti i oticanje nogu te otežano disanje u ležećem položaju. Takve simptome ne treba automatski pripisivati godinama ili slabijoj kondiciji. Za utvrđivanje uzroka potrebni su razgovor s pacijentom, klinički pregled i odgovarajuće pretrage, među kojima važno mjesto imaju ultrazvuk srca i određivanje natriuretskih peptida, poput NT-proBNP-a.
Srčana slabost može postojati i kada je ejekciona frakcija očuvana. Kod ovih pacijenata problem može biti u otežanom opuštanju i punjenju srca, pa uredan procenat ejekcione frakcije sam po sebi ne isključuje bolest.
PCHF London i usavršavanje iz srčane slabosti
Postgraduate Course in Heart Failure Management – PCHF London predstavlja strukturisani međunarodni program poslijediplomske edukacije iz zbrinjavanja pacijenata sa srčanom slabošću.
Program traje dvije godine i obuhvata šest modula, 160 sati nastave i 140 sati samostalnog učenja. Nastava uključuje interaktivna predavanja, radionice, diskusije o slučajevima i kliničke posjete. Uspješan završetak programa i propisanih provjera znanja vodi sticanju Certificate in Heart Failure Management.
Među direktorima programa je prof. Thomas F. Lüscher, uz međunarodne stručnjake poput profesora Marca Metre i Miltona Packera. Program povezuje dijagnostiku različitih oblika srčane slabosti s primjenom lijekova, liječenjem aritmija, uređajima za potporu srčanoj funkciji i zbrinjavanjem akutne i uznapredovale bolesti.
Za dr. Gluhovića završetak ovog programa predstavlja dodatnu osnovu za primjenu savremenih znanja u svakodnevnoj praksi i razvoj organizovanog ambulantnog praćenja pacijenata u Sarajevu.
Ambulanta za srčanu slabost u Ordinaciji „Dr Mačkić“
Tokom gostovanja dr. Gluhović predstavio je koncept Ambulante za srčanu slabost u Ordinaciji „Dr Mačkić“, čiji je cilj da pacijent dobije jasan plan liječenja i kontinuitet brige.
Planirani pristup obuhvata procjenu simptoma i srčane funkcije, pregled postojeće terapije, praćenje laboratorijskih pokazatelja i postepeno prilagođavanje liječenja prema potrebama i podnošljivosti svakog pacijenta. Posebna pažnja biće posvećena pacijentima nakon bolničkog liječenja zbog pogoršanja srčane slabosti.
Važan dio rada biće i edukacija pacijenta i porodice: razumijevanje terapije, praćenje tjelesne težine, krvnog pritiska i pulsa te prepoznavanje promjena zbog kojih se treba javiti ljekaru. Prema potrebi, praćenje će uključivati i dogovoreni telefonski kontakt između kontrolnih pregleda.
Ovakav koncept odgovara modelu specijalizovanih ambulanti za srčanu slabost, u kojima ljekari i medicinske sestre zajednički pružaju individualizovanu podršku, uz uključivanje drugih specijalnosti kada je potrebno.
Ciljevi ambulante su bolja kontrola simptoma, kvalitetniji svakodnevni život i smanjenje potrebe za ponovnim hospitalizacijama. U središtu tog pristupa je pacijent koji razumije svoju bolest, učestvuje u liječenju i zna kome se može obratiti.
Međunarodno znanje u službi domaćih pacijenata
Profesorica Pojskić tokom emisije govorila je i o međunarodnoj saradnji, liječenju uznapredovale srčane slabosti, transplantaciji srca i značaju donorstva organa.
Zajednička poruka gostovanja bila je da unapređenje liječenja zahtijeva povezivanje stručne edukacije, savremene dijagnostike i dostupne, kontinuirane podrške pacijentima. Otvaranjem Ambulante za srčanu slabost Ordinacija „Dr Mačkić“ želi doprinijeti upravo takvom pristupu.
Zahvaljujemo BHRT-u na prostoru posvećenom ovoj važnoj temi i kontinuiranoj podršci radu Udruženja kardiologa u Bosni i Hercegovini.
Bubble test: kako ultrazvuk srca pomaže u otkrivanju mogućeg uzroka kriptogenog moždanog udara
Nakon moždanog udara, jedno od najvažnijih pitanja jeste: zbog čega je nastao i kako smanjiti rizik da se ponovi? Kada se, uprkos odgovarajućim pretragama, uzrok ishemijskog moždanog udara ne utvrdi, govorimo o kriptogenom moždanom udaru. Kod određenih pacijenata dalja obrada uključuje potragu za komunikacijom kroz koju krv može preći iz desne u lijevu stranu srca. U tome važnu ulogu ima bubble test — ultrazvučni pregled srca sa agitovanim kontrastom.
Kakva je veza između srca i moždanog udara?
Patentni foramen ovale, poznat kao PFO, predstavlja zaostalu komunikaciju između desne i lijeve pretkomore, koja je normalno prisutna tokom razvoja prije rođenja. Nakon rođenja obično se zatvara, ali kod približno četvrtine odraslih ostaje prohodna. Većina tih osoba nema tegobe i nikada ne doživi moždani udar.
Međutim, u određenim okolnostima PFO može omogućiti da krvni ugrušak iz venske cirkulacije pređe u arterijsku cirkulaciju, dospije do mozga i začepi krvni sud. Taj mehanizam naziva se paradoksalna embolija. Zato je kod odabranih pacijenata sa moždanim udarom nejasnog uzroka važno ispitati postoji li ovakav prolaz.
Kako se izvodi bubble test?
Pregled se izvodi ultrazvučnom sondom preko grudnog koša. Kroz vensku kanilu daje se posebno pripremljen agitovani rastvor sa sitnim mjehurićima, čije se kretanje prati na ultrazvuku.
Mjehurići prvo ispune desne srčane šupljine. Njihovo pojavljivanje u lijevom srcu može ukazivati na desno-lijevi šant — prolaz koji treba dodatno procijeniti. Vrijeme i način njihovog pojavljivanja pomažu u razlikovanju komunikacije kroz srce od prolaza kroz krvne sudove pluća.
Tokom pregleda pacijent može dobiti uputstvo da kratko napne trbušne mišiće, slično napinjanju pri stolici, a zatim ih opusti. To je Valsalvin manevar, koji može pomoći da se otkrije prolaz kroz PFO koji nije vidljiv u mirovanju. Za ovaj pregled preko grudnog koša nije potrebna sonda kroz jednjak niti se koristi jonizujuće zračenje.
Šta znači pozitivan nalaz?
Pozitivan bubble test ne znači automatski da je PFO uzrok moždanog udara niti da ga treba zatvoriti. Nalaz se tumači zajedno sa snimcima mozga, pregledom krvnih sudova i ispitivanjem srčanog ritma, posebno u potrazi za atrijalnom fibrilacijom. Prema potrebi, radi se i transezofagealna ehokardiografija radi detaljnije procjene anatomije.
Kod pažljivo odabranih pacijenata, naročito u dobi od 18 do 60 godina, zatvaranje PFO-a uz odgovarajuću terapiju može smanjiti rizik ponovnog moždanog udara. Odluku zajednički donose neurolog i kardiolog na osnovu kompletne obrade.
REFERENCE:
Rana B, Robinson S, Ring L, Oxborough D, Belham M, Newton J, et al. Agitated saline contrast echocardiography in the diagnosis of right to left shunts: guidance and recommendations from the British Society of Echocardiography. Echo Res Pract. 2026;13:16. doi:10.1186/s44156-026-00117-3.
Caso V, Turc G, Abdul-Rahim AH, Castro P, Hussain S, Lal A, et al. European Stroke Organisation (ESO) Guidelines on the diagnosis and management of patent foramen ovale (PFO) after stroke. Eur Stroke J. 2024;9(4):800-34. doi:10.1177/23969873241247978.
Silvestry FE, Cohen MS, Armsby LB, Burkule NJ, Fleishman CE, Hijazi ZM, et al. Guidelines for the echocardiographic assessment of atrial septal defect and patent foramen ovale: from the American Society of Echocardiography and Society for Cardiac Angiography and Interventions. J Am Soc Echocardiogr. 2015;28(8):910-58. doi:10.1016/j.echo.2015.05.015.
U Ordinaciji „Dr Mačkić” u Sarajevu bubble test može se uraditi na savremenom ultrazvučnom uređaju nove generacije Siemens ACUSON Origin, sa naprednim mogućnostima kardiovaskularnog snimanja i tehnologijama potpomognutim vještačkom inteligencijom. Test izvodi kardiolog Mr Dr Milan Gluhović FESC, FHFA.
Pregled uključuje kardiološku procjenu, izvođenje testa i tumačenje nalaza, uz preporuku daljih pretraga kada su potrebne.
Ako ste preboljeli ishemijski moždani udar čiji uzrok nije razjašnjen, razgovarajte sa svojim neurologom ili kardiologom o tome da li je bubble test odgovarajući naredni korak. Za zakazivanje pregleda kontaktirajte Ordinaciju „Dr Mačkić” i ponesite dosadašnju neurološku i kardiološku dokumentaciju.
Srčana slabost i ICD: kome je potreban uređaj za zaštitu od iznenadne srčane smrti?
Kod nekih osoba sa srčanom slabošću postoji povećan rizik od opasnih poremećaja srčanog ritma. Za odabrane pacijente dodatnu zaštitu pruža implantabilni kardioverter-defibrilator — ICD, uređaj koji prepoznaje i može prekinuti aritmiju opasnu po život. Njegova ugradnja zavisi od individualne procjene kardiologa.
ICD je mali elektronski uređaj koji se ugrađuje ispod kože grudnog koša, najčešće u predjelu ispod ključne kosti. Neprekidno prati srčani ritam. Kada prepozna opasno ubrzan rad srčanih komora, poput ventrikularne tahikardije ili ventrikularne fibrilacije, može djelovati električnim impulsima ili električnim šokom kako bi uspostavio pravilan ritam. Mogućnosti liječenja zavise od vrste ugrađenog uređaja.
Prema evropskim smjernicama iz 2026. godine, preventivna ugradnja ICD-a procjenjuje se kod pacijenata sa srčanom slabošću i redukovanom ejekcionom frakcijom kod kojih:
ejekciona frakcija lijeve komore ostaje 35% ili niža;
simptomi pri fizičkoj aktivnosti odgovaraju funkcionalnoj klasi NYHA II–III;
srčana funkcija ostaje značajno oslabljena uprkos najmanje tri mjeseca optimalne terapije;
očekuje se preživljavanje duže od godinu dana uz dobar funkcionalni status.
Kod srčane slabosti nastale zbog koronarne bolesti, uključujući posljedice infarkta, ICD se pod ovim uslovima preporučuje. Kod drugih uzroka slabljenja srčanog mišića njegovu ugradnju treba razmotriti, uz individualnu procjenu koristi. Preventivna ugradnja se ne preporučuje u prvih 40 dana nakon infarkta.
Optimalna terapija podrazumijeva preporučene lijekove u najvećim dozama koje pacijent može podnijeti. Nije neophodno da svaki pacijent dostigne punu ciljnu dozu svakog lijeka.
Procjena odgovora na liječenje je važna jer se kod dijela pacijenata srčana funkcija značajno poboljša nakon uvođenja i prilagođavanja terapije. Zbog toga jedan ultrazvučni nalaz sa niskom ejekcionom frakcijom obično nije dovoljan za konačnu odluku o preventivnoj ugradnji. Kontrolni ultrazvuk pomaže da se utvrdi da li i dalje postoji potreba za uređajem.
Posebnu grupu čine osobe koje su već preživjele opasnu komorsku aritmiju ili srčani zastoj izazvan takvom aritmijom. Tada se govori o sekundarnoj prevenciji: odluka se donosi prema drugačijim kriterijumima, nakon procjene prolaznih, otklonjivih uzroka i očekivane koristi.
Kod pojedinih pacijenata može biti prikladan CRT-D — uređaj koji objedinjuje defibrilator i resinkronizaciju, odnosno pomaže srčanim komorama da rade usklađenije. Izbor uređaja zavisi i od električne aktivnosti srca, koja se procjenjuje EKG-om.
Prije ugradnje pacijent treba dobiti jasno objašnjenje očekivane koristi, postupka i mogućih komplikacija, poput infekcije, krvarenja ili neodgovarajućih električnih šokova. ICD je dodatak liječenju: lijekovi i redovne kontrole ostaju važni i nakon ugradnje.
U Ordinaciji „Dr Mačkić” u Sarajevu svakog mjeseca dostupni su pregledi kod dr Vladimira Đurića, elektrofiziologa — kardiologa specijalizovanog za poremećaje srčanog ritma. Pacijenti mogu zakazati konsultaciju i razgovarati o potrebi za ugradnjom ICD-a ili drugog srčanog uređaja, očekivanim koristima i mogućim rizicima.
Pacijenti koji već imaju ugrađen pejsmejker, ICD ili CRT uređaj mogu zakazati kontrolu njegovog rada, uključujući provjeru baterije, elektroda i zabilježenih poremećaja srčanog ritma.
Za informacije o narednom terminu dolaska dr Vladimira Đurića i zakazivanje pregleda, kontaktirajte našu ordinaciju.
Dr Milan Gluhović završio međunarodni kurs stres ehokardiografije: dodatno usavršavanje za precizniju procjenu rada srca
Dr Milan Gluhović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije, završio je međunarodni online Stress Echocardiography Course 2026. Program, pod rukovodstvom dr Karela Medileka i uz učešće međunarodnih predavača, obuhvatio je primjenu stres ehokardiografije u procjeni koronarne bolesti, bolesti srčanih zalistaka i dijastolne funkcije srca, uz analizu slučajeva iz svakodnevne kliničke prakse.
Kontinuirano stručno usavršavanje dio je našeg pristupa radu u Ordinaciji „Dr Mačkić“ u Sarajevu. Njegov značaj za pacijente ogleda se u pažljivom izboru dijagnostičkih metoda, kvalitetnom izvođenju pregleda i tumačenju nalaza u kontekstu simptoma i ukupnog zdravstvenog stanja.
Tegobe poput zaduhe, zamaranja ili nelagode u grudima često se javljaju tokom fizičkog napora. Ultrazvuk srca u mirovanju ne mora uvijek objasniti njihov uzrok. Stres ehokardiografija omogućava procjenu rada srca pri opterećenju, izazvanom fizičkom aktivnošću ili primjenom lijeka. Pregled koristi ultrazvuk, bez izlaganja jonizujućem zračenju.
U našoj ordinaciji dostupne su dobutamin stres ehokardiografija i dijastolni stres test, koji odgovaraju na različita klinička pitanja.
Dobutamin stres ehokardiografija podrazumijeva ultrazvučno praćenje srca tokom postepene primjene dobutamina, lijeka koji povećava brzinu i snagu srčanog rada. Koristi se, između ostalog, za procjenu sumnje na nedovoljnu prokrvljenost srčanog mišića, naročito kada pacijent ne može postići odgovarajuće fizičko opterećenje. U odabranim slučajevima pruža dodatne informacije o srčanom mišiću i pojedinim bolestima zalistaka. Tokom testa prate se ultrazvučni nalaz, EKG, srčana frekvencija i krvni pritisak.
Dijastolni stres test namijenjen je procjeni načina na koji se srce opušta i puni krvlju pri fizičkom opterećenju. Može biti posebno koristan kod osoba sa neobjašnjenom zaduhom i smanjenom tolerancijom napora, kada nalazi u mirovanju nisu dovoljni za zaključak. Ehokardiografski pokazatelji mogu ukazati na porast pritisaka punjenja srca tokom napora i pomoći u dijagnostičkoj obradi sumnje na srčanu slabost sa očuvanom ejekcijskom frakcijom — HFpEF. Rezultat se tumači zajedno sa simptomima, pregledom i drugim nalazima; kod nekih pacijenata potrebna su dodatna ispitivanja.
Izbor odgovarajućeg testa donosi kardiolog nakon procjene tegoba, prethodnih nalaza i mogućih kontraindikacija. Pacijenti prije pregleda dobijaju individualna uputstva o pripremi i redovnoj terapiji.
Naš cilj je da savremenu dijagnostiku i kontinuiranu edukaciju povežemo sa pažljivim, individualnim pristupom svakom pacijentu.
Za informacije i zakazivanje kardiološke procjene i stres ehokardiografskih pregleda kontaktirajte Ordinaciju „Dr Mačkić“ u Sarajevu putem stranice drmackic.ba.
29. septembar – Svjetski dan srca: Učinite prvi korak za zdravlje svog srca
Kada ste posljednji put izmjerili krvni pritisak, provjerili holesterol ili izdvojili vrijeme za šetnju? Povodom 29. septembra, Svjetskog dana srca, iz Ordinacije „Dr Mačkić“ podsjećamo da briga o srcu počinje svakodnevnim odlukama i pravovremenim prepoznavanjem rizika.
Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu i, prema podacima Svjetske federacije za srce, odnose više od 20 miliona života godišnje. Ipak, veliki dio ovog tereta moguće je spriječiti djelovanjem na faktore rizika i dostupnim, pravovremenim liječenjem. Ovogodišnja kampanja „Don’t Miss a Beat“ skreće pažnju na prepoznavanje znakova bolesti i aktivnu brigu o zdravlju srca.
Povodom Svjetskog dana srca, dr Milan Gluhović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije iz Ordinacije „Dr Mačkić“, gostovao je u Jutarnjem programu BHTV-a zajedno sa prof. dr Belmom Pojskić, predsjednicom Udruženja kardiologa u BiH u visu uključenja uživo iz Kuće srca, zvaničnih prostorija Udruženja kardiologa u BiH u Ul. Štrosmajerova 6. Sarajevo. Ovo gostovanje dio je nastojanja da se značaj očuvanja kardiovaskularnog zdravlja približi što većem broju građana.
Jedna od najvažnijih poruka prevencije jeste da odsustvo tegoba ne znači i odsustvo rizika. Povišen krvni pritisak često ne izaziva nikakve simptome, pa se može otkriti tek mjerenjem. Ako dugo ostane neprepoznat i neliječen, može oštetiti srce, krvne sudove i bubrege te povećati rizik od moždanog udara. Zato kontrole imaju smisla i kada se osjećamo dobro.
Za zdravlje srca možemo učiniti mnogo kroz nekoliko konkretnih koraka:
Upoznajte svoje vrijednosti. Provjeravajte krvni pritisak, masnoće i šećer u krvi prema dogovoru s ljekarom.
Prestanite pušiti. Prestanak pušenja jedan je od najvažnijih koraka za smanjenje kardiovaskularnog rizika.
Krećite se redovno. Uvedite šetnju i druge aktivnosti prilagođene svojim mogućnostima i zdravstvenom stanju.
Birajte raznovrsnu ishranu. Jedite više povrća i voća, smanjite unos soli i ograničite industrijski prerađenu hranu.
Budite dosljedni u liječenju. Kontrola hipertenzije, dijabetesa i povišenog holesterola važan je dio zaštite srca i krvnih sudova.
Važno je i prepoznati kada treba reagovati odmah. Novonastali bol ili pritisak u grudima, naročito uz otežano disanje, hladan znoj, mučninu ili bol koji se širi u ruku, leđa ili vilicu, zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Iznenadna slabost jedne strane tijela ili smetnje govora takođe su razlog da odmah pozovete hitnu pomoć.
U Ordinaciji „Dr Mačkić“ u Sarajevu želimo da svaki pacijent razumije svoje faktore rizika i dobije jasan, individualno prilagođen plan daljeg praćenja i liječenja. Razgovor, pregled i ciljano odabrana dijagnostika pomažu nam da preporuke prilagodimo Vašim potrebama.
Povodom Svjetskog dana srca, pozivamo Vas da napravite prvi korak: provjerite krvni pritisak, posvetite vrijeme kretanju ili zakažite pregled koji odgađate.
Briga o srcu zaslužuje mjesto u svakom danu.
Ordinacija „Dr Mačkić“ – Sarajevo MrDr Milan Gluhović, FESC, FHFA, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije
Nove ESC smjernice 2026: šta se mijenja u prevenciji, liječenju i oporavku srčanih bolesnika?
Sažetak najvažnijih poruka sa ESC kongresa u Minhenu za pacijente i njihove porodice
Ordinacija dr Mačkić sumira najvažnije novosti ESC 2026: srčana slabost, kardiološka rehabilitacija, zaštita srca i bubrega te nova definicija infarkta.
U jednoj rečenici: novi dokumenti pomjeraju fokus ka ranijem otkrivanju bolesti, jednostavnijem razvrstavanju srčane slabosti, zaštiti srca i bubrega kao povezane cjeline, obaveznoj rehabilitaciji i preciznijem objašnjenju uzroka infarkta miokarda.
Na godišnjem kongresu Evropskog udruženja kardiologa (ESC), održanom u Minhenu od 28. do 31. avgusta 2026. godine, predstavljena su tri nova dokumenta kliničkih smjernica i Peta univerzalna definicija infarkta miokarda. Riječ je o preporukama koje će neposredno uticati na svakodnevnu procjenu i liječenje velikog broja pacijenata – od osoba koje još nemaju simptome, ali imaju povećan rizik, do bolesnika nakon infarkta, sa srčanom slabošću ili istovremenom bolešću srca i bubrega.
Zajednička nit svih dokumenata je jasna: ne čekati uznapredovalu bolest, već rizik prepoznati ranije, liječenje započeti pravovremeno i pacijenta uključiti u donošenje odluka.
1. Srčana slabost: jednostavnija klasifikacija i ranije liječenje
Nove ESC smjernice za srčanu slabost uvode pristup kroz stadijume bolesti – od osoba sa faktorima rizika, preko pretkliničkih promjena na srcu, do simptomatske i uznapredovale srčane slabosti. Time prevencija dobija jednaku važnost kao liječenje već razvijene bolesti. Visok krvni pritisak, šećerna bolest, gojaznost, bolest koronarnih arterija, bolest bubrega i poremećaji srčanog ritma više se ne posmatraju samo kao prateća stanja, nego kao mjesta na kojima treba djelovati prije nego što se pojave gušenje, otoci i zamaranje.
Dvije grupe prema ejekcionoj frakciji
Dosadašnja podjela na srčanu slabost sa sniženom, blago sniženom i očuvanom ejekcionom frakcijom pojednostavljena je. Smjernice sada razlikuju srčanu slabost sa ejekcionom frakcijom lijeve komore manjom od 50% i srčanu slabost sa ejekcionom frakcijom od 50% ili većom. Razlog je praktičan: pacijenti u ranijoj „srednjoj“ grupi često imaju slične mehanizme bolesti i korist od terapije kao pacijenti sa sniženom funkcijom srca.
Važno je naglasiti da uredna ejekciona frakcija ne isključuje srčanu slabost. Dijagnoza se postavlja povezivanjem simptoma i znakova sa nalazima ehokardiografije, natriuretskih peptida, elektrokardiograma i drugih testova. Parametri poput dijastolne funkcije, veličine lijeve pretkomore i miokardijalnog strain-a mogu pomoći da se poremećaj prepozna ranije.
Nova terminologija terapije
Umjesto ne uvijek preciznog izraza „terapija prema smjernicama“, uvedene su tri jasnije kategorije: osnovna medikamentozna terapija sa najčvršćim dokazima, dodatna medikamentozna terapija za određene grupe ili simptome te interventna terapija koja uključuje uređaje i zahvate. Ovakva podjela treba da olakša individualizaciju liječenja i njegovo brzo prilagođavanje novim dokazima.
Među istaknutim promjenama su snažnije preporuke za antagoniste mineralokortikoidnih receptora kod hronične srčane slabosti nezavisno od ejekcione frakcije, kao i mogućnost primjene semaglutida ili tirzepatida kod odabranih pacijenata sa očuvanom ejekcionom frakcijom i gojaznošću. Unaprijeđene su i preporuke za pojedine dodatne lijekove, mehaničku potporu cirkulaciji i katetersko liječenje mitralne regurgitacije. Izbor terapije ipak uvijek zavisi od kliničke slike, krvnog pritiska, funkcije bubrega, kalijuma i drugih bolesti.
Šta to znači za pacijenta? Kontrole nisu važne samo kada se pojave tegobe. Pravovremeno mjerenje pritiska, laboratorijska procjena, EKG i ehokardiografija mogu otkriti rizik ili početne promjene prije razvoja uznapredovale srčane slabosti.
2. Kardiološka rehabilitacija postaje sastavni dio liječenja
ESC je prvi put objavio zasebne, sveobuhvatne smjernice posvećene kardiološkoj rehabilitaciji. To je važna poruka: oporavak nakon infarkta, operacije ili pogoršanja srčane bolesti ne završava otpustom iz bolnice niti propisivanjem lijekova.
Kvalitetan program rehabilitacije vodi multidisciplinarni tim i obuhvata individualno doziranu fizičku aktivnost, kontrolu faktora rizika, pravilnu upotrebu terapije, nutritivne savjete, prestanak pušenja, psihološku podršku i plan povratka svakodnevnim obavezama. Cilj nije samo bolja kondicija, već manje novih događaja, veća sigurnost, povratak samostalnosti i bolji kvalitet života.
Rehabilitacija se preporučuje nakon infarkta i kod srčane slabosti, a koristi mogu imati i pacijenti sa atrijalnom fibrilacijom, urođenim srčanim manama, nakon zamjene srčanog zaliska te osobe liječene onkološkom terapijom koja može oštetiti srce. Za odabrane pacijente moguće su i kućne, digitalno podržane forme sa udaljenim praćenjem i telekonsultacijama.
Ključna poruka: rehabilitacija nije dodatak liječenju, već dio terapije. Program mora biti prilagođen stanju, sposobnostima, ciljevima i životnim okolnostima svake osobe.
3. Srce i bubrezi moraju se procjenjivati zajedno
Prve ESC smjernice posebno posvećene istovremenoj kardiovaskularnoj i hroničnoj bubrežnoj bolesti razvijene su u saradnji sa Evropskim nefrološkim udruženjem. One naglašavaju da bolest srca može ubrzati oštećenje bubrega, a hronična bubrežna bolest značajno povećava rizik od srčane slabosti, infarkta, aritmija, moždanog udara i iznenadne smrti.
Praktični okvir nazvan STAMP on CKD obuhvata skrining, procjenu i razvrstavanje rizika, rano djelovanje na rizik, prilagođavanje kardiološkog liječenja te planiranje zdravstvene zaštite. Najvažnija promjena za svakodnevnu praksu jeste preporuka da se kod pacijenata sa kardiovaskularnom bolešću bubrezi procjenjuju i krvnim i urinarnim testom: procijenjenom glomerularnom filtracijom (eGFR) i odnosom albumina i kreatinina u urinu (UACR). Sam kreatinin nije uvijek dovoljan.
Smjernice podržavaju ranu primjenu dokazanih terapija koje istovremeno štite srce i bubrege, među kojima su inhibitori renin-angiotenzinskog sistema, SGLT2 inhibitori i terapija zasnovana na statinima, kada za njih postoje indikacije i kada su bezbjedni za konkretnog pacijenta. Takođe se naglašavaju prilagođavanje doza funkciji bubrega, praćenje elektrolita i saradnja kardiologa, nefrologa i porodičnog ljekara.
4. Nova definicija infarkta: važan je uzrok, a ne samo broj
Peta univerzalna definicija infarkta miokarda, zajednički dokument ESC-a, ACC-a, AHA i Svjetske federacije za srce, zamjenjuje raniju numeričku podjelu sa tri klinički razumljivije kategorije: primarni, sekundarni i proceduralno povezani infarkt miokarda.
Primarni infarkt nastaje zbog akutnog problema u koronarnoj arteriji – najčešće pucanja aterosklerotskog plaka, ali i spontane disekcije koronarne arterije, spazma ili tromba. Sekundarni infarkt nastaje kada potrebe srčanog mišića za kiseonikom premaše njegovu dopremu zbog drugog ozbiljnog stanja, kao što su izrazito ubrzan ritam, veoma visok ili nizak pritisak, anemija ili teška hipoksemija. Proceduralno povezani infarkt javlja se u vremenskoj vezi sa kardiološkim zahvatom ili operacijom.
Povišen troponin sam po sebi znači oštećenje srčanog mišića, ali nije automatski dokaz infarkta. Za dijagnozu infarkta potreban je odgovarajući porast ili pad troponina uz kliničke dokaze ishemije, kao što su tipični simptomi, promjene na EKG-u ili odgovarajući nalaz snimanja. Nova definicija uključuje polno specifične pragove troponina i podstiče korišćenje slikovnih metoda kako bi se razjasnio uzrok oštećenja.
Zašto je ovo važno? Precizno imenovanje uzroka vodi preciznijem liječenju. Terapija primarnog infarkta zbog začepljene arterije nije ista kao liječenje sekundarnog infarkta izazvanog teškom anemijom, ubrzanim ritmom ili poremećajem krvnog pritiska.
Šta povezuje sve nove smjernice?
Iako obrađuju različite teme, novi dokumenti šalju nekoliko zajedničkih poruka:
prevencija i rano otkrivanje bolesti moraju početi prije razvoja teških simptoma;
terapija se prilagođava fenotipu pacijenta, komorbiditetima i stvarnom mehanizmu bolesti;
srce, bubrezi, metabolizam, fizička sposobnost i mentalno zdravlje posmatraju se kao povezana cjelina;
rehabilitacija, edukacija i samokontrola imaju ravnopravno mjesto uz lijekove i procedure;
odluke se donose zajedno sa pacijentom, uz redovno praćenje koristi i bezbjednosti terapije.
Kada ne treba čekati redovnu kontrolu?
Hitnu medicinsku procjenu zahtijevaju nov ili jak bol i pritisak u grudima, iznenadno gušenje, hladan znoj, mučnina, gubitak svijesti, novonastala slabost jedne strane tijela ili naglo pogoršanje opšteg stanja. Kod poznate srčane slabosti treba se ranije javiti i zbog brzog porasta tjelesne mase, pojačanih otoka, gušenja u mirovanju ili potrebe za spavanjem na više jastuka.
Poruka Ordinacije dr Mačkić
Nove ESC smjernice ne mijenjaju samo nazive i tabele – one mijenjaju trenutak u kojem reagujemo. Najveću korist donose kada se individualni rizik prepozna rano, kada se dijagnoza potvrdi odgovarajućim testovima i kada se liječenje prati kroz vrijeme. Kardiološki pregled, EKG, savremena ehokardiografija, procjena bubrežne funkcije i albuminurije te ciljano laboratorijsko praćenje omogućavaju da se preporuke primijene na konkretnu osobu, a ne samo na dijagnozu.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti pregled niti individualni plan liječenja. Terapiju ne treba uvoditi, mijenjati ili prekidati bez konsultacije sa ljekarom.
Zvanični izvori
ESC: 2026 ESC Guidelines for the management of heart failure – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/heart-failure/
ESC: 2026 ESC Guidelines on Cardiac Rehabilitation – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/cardiac-rehabilitation/
ESC: 2026 ESC Guidelines for cardiovascular disease and chronic kidney disease – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/cvd-chronic-kidney-disease/
ESC: Fifth Universal Definition of Myocardial Infarction (2026) – https://www.escardio.org/guidelines/clinical-practice-guidelines/all-esc-practice-guidelines/fifth-universal-definition-myocardial-infarction/
Gojaznost: više od estetskog problema
Gojaznost je hronično, kompleksno i često progresivno stanje koje nastaje kao posljedica povećanog nakupljanja masnog tkiva, naročito visceralne masti. Danas se sve više posmatra kao hronična bolest, a ne samo kao pitanje izgleda, samodiscipline ili životnog stila. Evropska asocijacija za proučavanje gojaznosti naglašava da se gojaznost treba procjenjivati kroz ukupni zdravstveni rizik, prisustvo komplikacija i raspored masnog tkiva, a ne samo kroz broj kilograma.
Najčešće se koristi indeks tjelesne mase – BMI, koji se računa kao tjelesna masa u kilogramima podijeljena kvadratom visine u metrima. Prekomjerna tjelesna masa se definiše kao BMI 25–29,9 kg/m², dok se gojaznost definiše kao BMI ≥30 kg/m². Ipak, BMI nije savršen pokazatelj jer ne razlikuje masno tkivo od mišićne mase i ne pokazuje raspored masti. Zato su važni i obim struka, odnos struk/visina, laboratorijski nalazi, krvni pritisak, šećer, masnoće u krvi i ukupni kardiometabolički rizik.
Zašto je gojaznost opasna?
Gojaznost značajno povećava rizik za razvoj brojnih bolesti. Povezana je sa arterijskom hipertenzijom, šećernom bolešću tipa 2, poremećajem masnoća u krvi, masnom jetrom, opstruktivnom sleep apnejom, osteoartritisom, bolestima žučne kese, infertilitetom i određenim vrstama malignih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija posebno ističe povezanost gojaznosti sa kardiovaskularnim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom tipa 2, bolestima zglobova i nekim karcinomima.
Sa kardiološkog aspekta, gojaznost je jedan od najvažnijih faktora rizika. Ona povećava vjerovatnoću nastanka povišenog krvnog pritiska, koronarne bolesti, srčane slabosti, atrijalne fibrilacije i iznenadnog pogoršanja već postojećih srčanih bolesti. ESC klinički konsenzus o gojaznosti i kardiovaskularnim bolestima naglašava da je gojaznost značajan i potencijalno promjenjiv faktor kardiovaskularnog rizika.
Važno je znati da i umjeren gubitak tjelesne mase može donijeti značajnu korist. Smanjenje tjelesne mase za 5–10% može poboljšati krvni pritisak, glikemiju, lipidni status, opterećenje zglobova, kvalitet sna i ukupni osjećaj energije. Cilj liječenja nije samo “manji broj na vagi”, nego smanjenje rizika i poboljšanje zdravlja.
Kako pristupiti liječenju gojaznosti?
Liječenje gojaznosti treba biti individualno, stručno vođeno i dugoročno. Kratkoročne dijete često daju privremene rezultate, ali bez promjene navika, praćenja i podrške često dolazi do ponovnog dobijanja kilograma. Savremeni pristup uključuje nekoliko nivoa terapije.
1. Promjena životnih navika
Osnova terapije je pravilna ishrana, povećanje fizičke aktivnosti, kvalitetan san i rad na ponašajnim obrascima. Ne postoji jedna idealna dijeta za sve pacijente. Najvažnije je da plan ishrane bude održiv, nutritivno kvalitetan i prilagođen pacijentu.
U praksi se najčešće preporučuje:
umjeren kalorijski deficit,
više povrća, mahunarki, integralnih žitarica i proteina,
smanjenje unosa šećera, zaslađenih pića, alkohola i visokoprerađene hrane,
redovna fizička aktivnost,
vježbe snage radi očuvanja mišićne mase,
dovoljno sna i kontrola stresa.
Kod pacijenata sa srčanim bolestima fizička aktivnost treba biti prilagođena stanju srca, krvnom pritisku, simptomima i terapiji.
2. Medicinska procjena prije terapije
Prije započinjanja liječenja važno je procijeniti da li postoje komplikacije gojaznosti. To najčešće uključuje mjerenje krvnog pritiska, EKG, laboratorijske nalaze, glukozu/HbA1c, lipidni status, jetrene enzime, funkciju bubrega, TSH, procjenu rizika za sleep apneju, kao i kardiološku obradu kod pacijenata sa simptomima ili poznatim srčanim bolestima.
Kod nekih pacijenata gojaznost može biti povezana sa lijekovima, endokrinološkim poremećajima, smanjenom fizičkom aktivnošću zbog drugih bolesti, poremećajem sna ili psihološkim faktorima. Zato je važno da se pacijent ne posmatra samo kroz težinu, nego kroz cijeli zdravstveni kontekst.
3. Lijekovi za liječenje gojaznosti
Danas postoje lijekovi koji mogu pomoći u liječenju gojaznosti, ali oni nisu zamjena za promjenu životnih navika. Koriste se kao dodatak pravilnoj ishrani, fizičkoj aktivnosti i medicinskom praćenju. Prema savremenim preporukama, farmakološka terapija se najčešće razmatra kod osoba sa BMI ≥30 kg/m² ili kod osoba sa BMI ≥27 kg/m² uz prisustvo komplikacija kao što su hipertenzija, dijabetes, dislipidemija, sleep apneja ili kardiovaskularna bolest.
Među dostupnim opcijama u Evropi nalaze se:
Orlistat – lijek koji smanjuje apsorpciju masti u crijevima. Može biti koristan kod dijela pacijenata, ali često izaziva gastrointestinalne tegobe.
Naltrekson/bupropion – kombinacija koja djeluje na apetit i nagradne centre u mozgu. Koristi se uz dijetu i fizičku aktivnost kod odraslih sa gojaznošću ili prekomjernom težinom uz komplikacije. Nije pogodan za sve pacijente i zahtijeva pažljivu procjenu, posebno kod povišenog pritiska, neuroloških i psihijatrijskih stanja.
Liraglutid – GLP-1 receptor agonist koji se daje jednom dnevno. Djeluje tako što smanjuje apetit, produžava osjećaj sitosti i pomaže kontroli tjelesne mase. Prema EMA indikaciji, koristi se uz redukovanu kalorijsku ishranu i povećanu fizičku aktivnost kod odraslih sa BMI ≥30 kg/m² ili BMI ≥27 kg/m² uz komplikacije.
Semaglutid – GLP-1 receptor agonist koji se daje jednom sedmično. Spada među najefikasnije farmakološke opcije za liječenje gojaznosti. Indikovan je kao dodatak ishrani i fizičkoj aktivnosti kod osoba sa gojaznošću ili prekomjernom težinom uz komorbiditete. U SELECT studiji semaglutid je pokazao i smanjenje velikih kardiovaskularnih događaja kod osoba sa prekomjernom težinom ili gojaznošću i već postojećom kardiovaskularnom bolešću, bez dijabetesa.
Tirzepatid – lijek koji djeluje preko GIP i GLP-1 receptora i daje se jednom sedmično. U studijama je pokazao značajan efekat na redukciju tjelesne mase kod osoba sa gojaznošću ili prekomjernom težinom uz komorbiditete. Prema EMA podacima, u kombinaciji sa dijetom i fizičkom aktivnošću dovodio je do prosječnog smanjenja tjelesne mase od najmanje 15%, zavisno od doze, u poređenju sa oko 3% kod placeba.
Ovi lijekovi mogu imati neželjene efekte, najčešće mučninu, povraćanje, zatvor, proliv, nadimanje i smanjen apetit. Potrebno je pratiti i moguće probleme sa žučnom kesom, pankreasom, dehidracijom, gubitkom mišićne mase i interakcijama sa drugim lijekovima. Terapija se ne smije započinjati samostalno, posebno ne preparatima kupljenim preko neprovjerenih internet izvora.
4. Endoskopske i hirurške metode
Kod pacijenata sa težim stepenom gojaznosti ili izraženim komplikacijama, može se razmatrati metabolička/bariatrijska hirurgija. Najčešće procedure su sleeve gastrektomija i gastrični bypass. Prema savremenim ASMBS/IFSO smjernicama, metabolička i bariatrijska hirurgija se preporučuje kod osoba sa BMI >35 kg/m², bez obzira na prisustvo ili težinu komorbiditeta, a može se razmatrati i kod osoba sa BMI 30–34,9 kg/m² kada postoji metabolička bolest.
Hirurgija nije “lakši put”, nego ozbiljna terapijska opcija koja zahtijeva pažljivu procjenu, pripremu i dugoročno praćenje. Nakon operacije potrebno je redovno kontrolisati nutritivni status, vitamine, minerale, tjelesnu kompoziciju i pridružene bolesti.
Zaključak
Gojaznost je ozbiljno medicinsko stanje koje povećava rizik za bolesti srca, dijabetes, moždani udar, sleep apneju, bolesti zglobova i određene maligne bolesti. Dobra vijest je da se gojaznost može liječiti. Danas imamo više terapijskih mogućnosti nego ranije: strukturisanu promjenu životnih navika, savremene lijekove, endoskopske i hirurške metode.
Najbolji rezultati se postižu kada se liječenje vodi individualno, uz medicinsku procjenu, realne ciljeve i dugoročno praćenje. Cilj nije samo gubitak kilograma, nego smanjenje zdravstvenog rizika, bolja funkcionalnost, bolji kvalitet života i zaštita srca.
Ordinacija Dr Mačkić pruža individualan pristup procjeni kardiometaboličkog rizika, sa posebnim fokusom na prevenciju, kardiološku obradu i savremeno vođenje pacijenata sa gojaznošću i pridruženim faktorima rizika. Takođe u Ordinaciji Dr Mačkić je dostupna i konsultacija nutricionoste Dr Almira Azabagića.
Reference
Busetto, L., Dicker, D., Frühbeck, G. et al. (2024) ‘A new framework for the diagnosis, staging and management of obesity in adults’, Nature Medicine, 30, pp. 2395–2399. doi: 10.1038/s41591-024-03095-3.
Eisenberg, D., Shikora, S.A., Aarts, E. et al. (2022) ‘2022 American Society for Metabolic and Bariatric Surgery and International Federation for the Surgery of Obesity and Metabolic Disorders: Indications for metabolic and bariatric surgery’, Surgery for Obesity and Related Diseases, 18(12), pp. 1345–1356. doi: 10.1016/j.soard.2022.08.013.
European Medicines Agency (n.d.) Mounjaro: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026.
European Medicines Agency (n.d.) Mysimba: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026.
European Medicines Agency (n.d.) Saxenda: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026.
European Medicines Agency (n.d.) Wegovy: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026.
European Medicines Agency (n.d.) Xenical: European public assessment report. Available at: EMA website. Accessed: 9 July 2026.
Koskinas, K.C., Van Craenenbroeck, E.M., Antoniades, C. et al. (2024) ‘Obesity and cardiovascular disease: an ESC clinical consensus statement’, European Heart Journal, 45(38), pp. 4063–4098. doi: 10.1093/eurheartj/ehae508.
Lincoff, A.M. et al. (2023) ‘Semaglutide and cardiovascular outcomes in obesity without diabetes’, The New England Journal of Medicine, 389(24), pp. 2221–2232. doi: 10.1056/NEJMoa2307563.
National Institute for Health and Care Excellence (2026) Overweight and obesity management. NICE guideline NG246. London: NICE. Available at: NICE website. Accessed: 9 July 2026.
World Health Organization (2025) Obesity and overweight. Geneva: World Health Organization. Available at: WHO website. Accessed: 9 July 2026.
Dr Milan Gluhović i Prof. Thomas Binder gostovali u emisiji „Jutro za sve“ na BHTV-u: Budućnost kardiologije je u znanju, tehnologiji i ranom otkrivanju bolesti srca
Povodom održavanja Echocardiography Masterclass with Prof. Thomas Binder u Sarajevu, dr Milan Gluhović, specijalista interne medicine – subspecijalista kardiologije, FESC, FHFA, i prof. dr Thomas Binder, jedan od vodećih evropskih stručnjaka iz oblasti ehokardiografije, gostovali su u emisiji „Jutro za sve“ na BHTV-u.
Tokom razgovora istaknuto je koliko se moderna kardiologija ubrzano mijenja zahvaljujući razvoju novih tehnologija, napredne ultrazvučne dijagnostike, vještačke inteligencije i personalizovanog pristupa svakom pacijentu.
Ultrazvuk srca – mnogo više od slike
Dr Gluhović je naglasio da savremena ehokardiografija danas predstavlja mnogo više od klasičnog ultrazvučnog pregleda srca.
Zahvaljujući novim metodama kao što su strain analiza (procjena deformacije srčanog mišića), 3D ehokardiografija i AI alati, moguće je detaljnije procijeniti funkciju srca, ranije prepoznati promjene i donijeti preciznije terapijske odluke.
„Cilj moderne dijagnostike nije samo vidjeti kako srce izgleda, već razumjeti kako srce funkcioniše“, jedna je od ključnih poruka savremene kardiologije.
Znanje i edukacija kao temelj bolje medicine
Prof. Thomas Binder, međunarodno priznati ekspert i osnivač edukativne platforme 123sonography, tokom gostovanja govorio je o značaju kontinuirane edukacije ljekara i pravilnog korištenja savremenih tehnologija.
Najnapredniji ultrazvučni aparati i vještačka inteligencija mogu pomoći ljekarima, ali kvalitet pregleda i dalje zavisi od znanja, iskustva i sposobnosti pravilnog tumačenja nalaza.
Upravo zbog toga je organizovan Echocardiography Masterclass Sarajevo 2026, edukativni događaj koji je okupio ljekare iz Bosne i Hercegovine sa ciljem unapređenja praktičnih vještina u ehokardiografiji.
Sarajevo kao mjesto razvoja moderne kardiovaskularne edukacije
Masterclass je donio drugačiji pristup edukaciji — kombinaciju stručnih predavanja, realnih kliničkih slučajeva i praktičnog rada na najmodernijim ultrazvučnim platformama.
Poseban fokus bio je na bolestima koje predstavljaju najveći izazov savremene medicine:
srčana slabost
bolesti srčanih zalistaka
kardiomiopatije
rano otkrivanje oštećenja srčanog mišića
primjena vještačke inteligencije u medicini
Internistička ordinacija Dr Mačkić – evropski standardi kardiološke dijagnostike
Gostovanje na BHTV-u i organizacija ovog edukativnog događaja predstavljaju nastavak misije Internističke ordinacije Dr Mačkić:
da pacijentima u Bosni i Hercegovini omogući pristup savremenoj kardiološkoj dijagnostici zasnovanoj na evropskim smjernicama, najnovijoj tehnologiji i kontinuiranom stručnom usavršavanju.
Savremena medicina počinje znanjem, a najbolji rezultati nastaju kada se povežu iskustvo ljekara, tehnologija i briga za pacijenta.
Echocardiography Masterclass with Prof. Thomas Binder – novi standard edukacije iz kardiovaskularnog imidžinga u Bosni i Hercegovini
„Ehokardiografija Sarajevo | Echocardiography Masterclass sa Prof. Thomas Binderom“
Sarajevo, 06. juni 2026.
U Sarajevu je uspješno održan Echocardiography Masterclass with Prof. Thomas Binder, jedinstven edukativni događaj posvećen savremenoj ehokardiografiji, naprednom kardiovaskularnom imidžingu i praktičnoj primjeni najnovijih tehnologija u svakodnevnom radu kardiologa.
Događaj je okupio ljekare zainteresovane za unapređenje znanja iz oblasti ultrazvučne dijagnostike srca, uz poseban fokus na praktični pristup, analizu realnih kliničkih slučajeva i primjenu savremenih metoda koje mijenjaju način procjene kardiovaskularnih bolesnika.
Posebna čast bila je ugostiti Prof. Thomasa Bindera, jednog od vodećih evropskih eksperata iz oblasti ehokardiografije, međunarodno priznatog edukatora i osnivača edukativne platforme 123sonography, koja je pomogla hiljadama ljekara širom svijeta u učenju ultrazvuka srca.
Od teorije do stvarne kliničke prakse
Za razliku od tradicionalnih edukativnih formata, Masterclass je bio osmišljen sa jasnim ciljem:
manje pasivnog slušanja – više praktičnog učenja.
Kroz interaktivna predavanja, diskusije i hands-on rad sa pacijentima obrađene su ključne oblasti moderne ehokardiografije:
procjena srčane slabosti pomoću savremenih ehokardiografskih parametara
bolesti srčanih zalistaka
kardiomiopatije
3D ehokardiografija
deformacija miokarda (strain imaging)
primjena vještačke inteligencije u ultrazvučnoj dijagnostici
povezivanje ultrazvučnog nalaza sa donošenjem kliničkih odluka
Učesnici su imali priliku raditi na najnovijim ultrazvučnim platformama, uključujući tehnologije koje koriste automatizaciju, 3D prikaz i AI podršku u analizi srčanih struktura.
Edukacija koja prati evropske standarde
Savremena ehokardiografija danas nije samo mjerenje dimenzija i procjena ejekcione frakcije srca. Ona predstavlja kompleksan dijagnostički alat koji omogućava razumijevanje funkcije srca, ranije otkrivanje bolesti i preciznije donošenje terapijskih odluka.
Upravo zato kontinuirana edukacija i standardizacija pregleda predstavljaju jedan od najvažnijih koraka ka boljoj zdravstvenoj zaštiti.
Organizacijom ovog Masterclass-a napravljen je značajan iskorak u razvoju napredne ehokardiografske edukacije u Bosni i Hercegovini.
Internistička ordinacija Dr Mačkić – ulaganje u znanje i moderne tehnologije
Internistička ordinacija Dr Mačkić nastavlja svoju misiju razvoja moderne kardiološke dijagnostike zasnovane na:
vrhunskoj ekspertizi
kontinuiranoj edukaciji
savremenim ultrazvučnim tehnologijama
evropskim smjernicama i standardima
Naš cilj je da pacijentima omogućimo dijagnostiku koja ne odgovara samo na pitanje „kako srce izgleda“, nego prije svega:
kako srce funkcioniše i kako možemo spriječiti razvoj bolesti.
Zahvaljujemo se Prof. Thomasu Binderu, svim predavačima, učesnicima i partnerima koji su pomogli da Sarajevo bude mjesto razmjene znanja i razvoja moderne ehokardiografije.
Edukacija, inovacija i saradnja ostaju najbolji put ka boljoj medicini.
POCUS radionica u Grudama: praktična edukacija za ljekare primarne zdravstvene zaštite
U subotu, 09.05.2026. godine, u Grudama je održana stručna radionica iz oblasti POCUS ultrazvuka (Point-of-Care Ultrasound), u organizaciji Doma zdravlja Grude, uz podršku kompanije Bromabel, generalnog zastupnika za Siemens Healthineers u Bosni i Hercegovini.
Voditelj radionice bio je Mr dr Milan Gluhović, specijalista interne medicine i kardiolog, koji je kroz praktičan i interaktivan pristup učesnicima približio osnovne principe primjene ultrazvuka na mjestu zbrinjavanja pacijenta.
POCUS ultrazvuk – važan alat u savremenoj medicini
POCUS ultrazvuk predstavlja sve važniji dio svakodnevne kliničke prakse, posebno u ambulantama porodične medicine, hitnim službama i domovima zdravlja. Njegova osnovna prednost je mogućnost brze orijentacione procjene stanja pacijenta neposredno uz bolesnički krevet ili u ambulanti.
Tokom radionice poseban fokus bio je na praktičnoj primjeni ultrazvuka u procjeni najčešćih kliničkih stanja, uključujući dispneju, bol u grudima, sumnju na srčanu slabost, pleuralni izljev, slobodnu tečnost u abdomenu i osnovnu procjenu rada srca.
Edukacija ljekara iz više kantona
Polaznici radionice bili su ljekari domova zdravlja iz Zapadnohercegovačkog kantona i Hercegovačko-neretvanskog kantona, što ovoj edukaciji daje dodatni regionalni značaj.
Radionica je bila usmjerena na ljekare koji se svakodnevno susreću sa pacijentima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje brza i pravilna klinička procjena često ima ključnu ulogu u daljem zbrinjavanju pacijenta.
Praktičan rad i savremena ultrazvučna tehnologija
Zahvaljujući podršci kompanije Bromabel, učesnici su imali priliku da se upoznaju sa savremenom Siemens ultrazvučnom tehnologijom i praktičnom primjenom POCUS pregleda u realnim kliničkim scenarijima.
Radionica je bila koncipirana kao praktična edukacija, sa naglaskom na rad u manjim grupama, demonstraciju ultrazvučnih pregleda i aktivno učešće polaznika.
Fokus radionice: srce, pluća i hitna klinička procjena
U okviru radionice obrađene su ključne POCUS oblasti važne za svakodnevni rad ljekara:
FOCUS srca – osnovna procjena funkcije srca, perikardnog izljeva i desne komore
FAST protokol – osnovna orijentaciona procjena slobodne tečnosti u hitnim stanjima
POCUS u ambulanti – kada ultrazvuk može pomoći u donošenju brže kliničke odluke
Značaj POCUS edukacije za domove zdravlja
POCUS edukacija ima poseban značaj za ljekare porodične medicine i hitnih službi jer omogućava bržu trijažu, bolju procjenu urgentnosti stanja i kvalitetnije donošenje odluka o daljem upućivanju pacijenata.
Uvođenje ovakvih edukacija u domove zdravlja predstavlja važan korak ka modernizaciji primarne zdravstvene zaštite i jačanju praktičnih dijagnostičkih vještina ljekara.
Dom zdravlja Grude kao primjer dobre edukativne prakse
Organizacijom ove radionice, Dom zdravlja Grude pokazao je jasnu opredijeljenost za kontinuiranu medicinsku edukaciju, uvođenje savremenih dijagnostičkih metoda i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite pacijenata.
Radionica POCUS ultrazvuka u Grudama predstavlja primjer uspješne saradnje zdravstvene ustanove, stručnog edukatora i kompanije koja podržava razvoj savremene medicinske tehnologije u Bosni i Hercegovini.
Kontinuirana edukacija kao temelj bolje zdravstvene zaštite
Radionica održana 09.05.2026. godine u Grudama potvrdila je veliko interesovanje ljekara za praktične edukacije koje se mogu odmah primijeniti u svakodnevnom radu.
Kroz ovakav vid edukacije, ljekari dobijaju dodatne vještine koje mogu značajno unaprijediti dijagnostiku, sigurnost pacijenata i efikasnost zdravstvenog sistema.